Poštenje namjere je subjektivna kategorija; stoga bih rekao da su Saudijski koji se nastoje ukorijeniti u BiH, sasvim pošteni u onome što vjeruju da je njihova misija. Medjutim, mislim da je plan postojao, jer sa saudijske perspektive, Muslimani u Bosni nisu dovoljno dobri Muslimani - ovo u intervjuu za Glas Amerike kaže Ali al Ahmed, izvršni direktor Saudijskog Instituta, privatne, neprofitne, akademske organizacije sa sjedištem u Washingtonu. Institut kao svoju misiju navodi promoviranje i pomoć u razvoju transparentnosti i gradjanskog društva u Kraljevini Saudijska Arabija. Gospodina Al Ahmeda smo podjsetili na to da su vlade u Washingtonu i Rijadhu prošle nedjelje zatvorile dodatnih pet ogranaka humanitarne grupe Al Haramain, koja je već ranije zatvorena u BiH, iz istog razloga - pomaganje terorističkih aktivnosti, i potom ga zamolili da prokomentira traženje sigurnoga skloništa za islamske militantne grupe u BiH, i na Balkanu uopće:
AL AHMED : Na svakom mjestu u kojem se dogodio rat - posebno rat izmedju Muslimana i ne Muslimana, te su organizacije iskoristile takvu priliku da ustanove svoje baze i posalju svoje ljude. Ljude obično šalju na dva načina: kroz tzv humanitarne organizacije ,ali i kao vojnike , u stvari teroriste. Balkan se pokazao kao jednom od glavnih regija u koju su takve grupe, i Saudijska vlada, poslali mnogo ljudi ; treba znati da se na takvim mjestima nakon rata pojavljuje politički vakuum, ali socijalni, kao i ekonomski raspad. Oni su to iskoristili da prošire svoje baze; mnogi na Balkanu, posebno u BiH ,sada nakon deset godina, su to shvatili: da su im u zemlju ušli strani elementi , koji možda u povijesti BiH nisu nikada bili vidjeni na tom tlu; sada oni tamo imaju ćelije, imaju sljedbenike, i medju lokalnim stanovništvom.
VOA: Da li biste dolazak tih stranih islamskih boraca na bh tlo, u vrijeme rata, kada Bosnia istinski nije imala niotkuda prave pomoći,dakle - da li biste ga ocijenili kao isključivu namjeru da se pomogne Muslimanima koji nisu imali oružje, ili su te grupe već tada imali sasvim druge namjere , tj. da se ukorijene u BiH nakon rata radi promoviranja svojih načela?
Al Ahmed: Poštenje namjera je subjektivna kategorija; naravno, oni su sasvim pošteni u onome što vjeruju da je njihova misija. Medjutim, mislim da je plan postojao. Sa saudijske perspektive, Muslimani u Bosni nisu dovoljno dobri Muslimani. Svjedoci smo da su Saudijci po dolasku u ta područja sebi dali za pravo da unište dzamije iz Otomanskog doba, jer oni to nisu vidjeli kao dio islamske ostavštine. Dakle, neka vrsta posve stranog islama je ušla u BiH , i vjerujte mi - ta će se dva islama sukobiti. Saudijci su pošteni prema sebi i svojoj misiji, ali mislim da nisu pošteni prema narodu u BiH.
VOA :U tom kontekstu - mislite li da Muslimani u BIH mogu ustanoviti svoje mjesto u današnjoj Evropi?
Al Ahmed : Ja vjerujem u to. Oni su dio Evrope i ostat će dio Evrope. Islam u Saudijskoj Arabiji je drugačiji od Islama u BiH. Svaka zemlja u svijetu ima svoje vlastito tumačenje religije : američko kršćanstvo je drugačije od afričkog, i slično. To je prihvatljivo. No za ove misionare iz Saudijske Arabije, to je neprihvatljivo. Oni žele da njihov islam bude primijenjen svugdje. To će voditi brojnim nevoljama, jer imate jedno suštinski evropsko društvo, koje je na odredjeni način prisiljeno slijediti vrstu islama koja je nstala u srcu arabijske pustinje.To, ponavljam, samo može voditi sukobu.
VOA: Vlada saudijske Arabije je naredila saudijskim bankama da počnu strogu politiku poznavanja klijenata , što je dio koraka za koje Rijadh kaže da ih vlada poduzima kako bi se spriječila zloubotreba humanitarnih grupa za terorističke ciljeve. Kako biste komentirali to kao i osnivanje Komisije koja preuzima kontrolu nad svim humanitarnim grupama sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji?
Al Ahmed: Ne mogu tu izjavu uzeti zdravo za gotovo, kao prvo zato što dolazu iz odjela u vladi za koji je odgovoran princ Abdullah, dakle, najslabijeg dijela saudijske vlade ; osim toga ta je izjava kontradiktorna s izjavom od prošle sedmice, koju je dao saudijski ministar unutrašnjih poslova, a koja jasno kaže da se grupa Al Haramain neće raspustiti. Dakle, vi praktički imate situaciju gdje govore dvije vlade, a ne jedna. I u prošlosti je Rijadh davao slične izjave o poduzimanju koraka protiv terorizma, ali ta obećanja nikada nisu ispunjena. Prošloga su ljeta oni objavili da će se sve operacije Al Haramaina zatvoriti - a one su navodno zatvorene eto, prije par dana. Toliko su toga Saudijci obećali otkako se dogodio 11 septembar, ali je vrlo malo promijenjeno u stvarnosti. Al haramain još uvijek funkcionira u Saudijskoj Arabiji - istina , zamrznuli su im sve bankovne račune, ali to je možda samo privremena mjera. jednostavno, hoću da kažem da se ne može vjerovati onome što dolazi od vlade u Rijadhu. Ja sam se već naučio da ne vjerujem većini njihovih obećanja.
VOA: Možete li mi onda objasniti nesklad izmedju činjenice da Al Haramain, i druge terorističke organizacije, koje i nisu pod okriljem humanitarnih grupa, za cilj imaju rušenje kraljevstva i dinastije u Saudijskoj Arabiji, i tvrdnje, koju i vi držite, da vlada praktički štiti al haramain i druge grupe. Zar nije u interesu dinastije da ih uništi?
Al Ahmad : To bi se logično trebalo očekivati od saudijske vlade. Medjutim, iz odredjenih razloga, od kojih većinu ne znamo, oni im dozvoljavaju da nastavljaju s operacijama. Ja mislim da saudijska vlada vjeruje da drži stvari pod kontrolom; oni takodjjer ove organizacije drže kao izgovor koji nude Sjedinjenim Državama i ostalom svijetu i koji kaže: gledajte - imamo veliki problem s ovim grupama, i uložili smo snage da ih se riješimo. U tom slučaju znaju da svijet neće pitati, bar za sada, zašto Saudijska vlada ne čini ništa za promoviranje demokracije, za otvaranje prema svijetu, za slobodu svog naroda - jer eto Saudijska Arabija se sada nosi s većim zlom od nedostatka slobode.
VOA: Brojni su pokušaji u posljednje vrijeme da se počnu poduzimati ozbiljniji napori u demokratizaciji Iraka - kakvo je vaše mišljenje o tome?
AL Ahmed: Militantnih elemenata ima svugdje na svijetu, i u ovoj zemlji. Demokracija se ne uspostavlja da se njome borilo protiv militantnosti. Demokracija je pravo koje ljudi trebaju imati - bilo da su muslimani, bilo da su kršćani, židovi, ili bilo koja druga vjera. To je njihovo pravo - da imaju svoj dio u odlučivanju o zemlji u kojoj žive. Muslimani nisu drugačiji ljudi od ostalih na svijetu, pa je i njihovo puno pravo da imaju demokraciju. Medjutim, demokracija pomaže izmedjuostaloga, i u borbi protiv militanata, terora. Da je Saudijska Arabija demokratska zemlja, Usama bin Laden bi , u najboljem slučaju bio član parlamenta i tamo zastupao svoje stavove, umjesto da formira al Qaidu. Pored toga, demokracije su ustanovljene tako da same sebe sačuvaju kao sistem - dakle u njima je sve podredjeno očuvanju institucija sistema. S druge strane, diktatori u Saudijskoj Arabiji i većini arapskog svijeta koriste teroriste da provode svoju politiku, koriste teroriste kako bi održali svoje diktatorske režime. Uostalom zato se masakri dogadjaju - ne u demokratskim zemljama - nego u diktatorskim režimima.
VOA: Ali, u kontekstu toga što ste rekli, ne mislite li da je hipokrizija to što Zapadni svijet - Sjedinjene Države u prvom redu - tek sada ulažu velike napore u demokratizaciju islamskih zemalja, dakle, nakon što su i sami napadnuti?
AL Ahmed: Niko ne može kriviti Sjedinjene Države zato što se brinu za vlastite interese. Da - Sjedinjene Države imaju moralnu odgovornost da pomognu u demokratizaciji nedemokratskih zemalja, ali Sjedinjene Države nisu odgovorne za Saudijsku arabiju. Vlada i narod te zemlje su odgovorni sami za sebe. Moralni razlozi za pomoć u demokratizaciji , medjutim postoje, jer ćete, na primjer, rijetko vidjeti da dvije slobodne, demoratske države idu u rat jedna protiv druge; one se mogu ne slagati oko nečega, ali se neće pobiti. Zbog svega toga je demokracija jedina dobra budućnost svijeta , jer ona proizvodi bolju ekonomiju, bolje ljude, bolji sistem obrazovanja, bolje zdravsteni sistem....Mora se istaknuti da su Sjedinjene Države, i sam narod ove zemlje, najsposobniji da šire demokraciju, i Sjedinjene Države su u mnogo slučajeva u povijesti pomogle u radjanju novih demokracija.To je u svačijem interesu.
VOA : Koliko je situacija izmedju Palestinaca i Izraelaca uzročila porast napetosti i jaza izmedju Zapada i islamskih zemalja?
AL Ahmed: Već 50 godina arapski diktatori koriste Palestinski sukob s Izraelom kao ispriku za to što ništa ne rade u svojim zemljama. Bezbroj puta su se sastali arapski lideri , ali niti jednom jedini puta da razgovaraju o zdravlju arapskog naroda, i zdravstvenom osiguranju, o obrazovanju Arapa, o stanju trgovine, o ekonomskoj situaciji Arapskih naroda...Jedino što ponavljaju je osuda Izraela i viktimizacija Palestinaca. Nikada za 50 godina nisu donijeli neki konkretan dogovor da pomognu Palestincima, da recimo formiraju jednu vojsku i pomognu u ratu. ... Palestinsko pitanje jest važno, ali to nikako nije jedini problem, niti najveći problem. Mora li se taj problem riješiti - svakako. Ali on ne smije zasjeniti globalnu sliku - činjenicu da ga arapski diktatori koriste kao glavni adut u odnosu s Amerikom. Arapskom narodu su njihovi lokalni problemi važniji.
VOA : Kako biste procijenili situaciju u Iraku do sada - kao sporu ali u dobrom pravcu ili...?
AL Ahmed: Mislim da ide u dobrom pravcu. Ljudi moraju na stanje u Iraku gledati kroz nekoliko nivoa: kao prvo oslobodjena je zemlja nakon 30 godina virtualnog zatvora za narod - nisu se smjeli oglašavati, ubijani su, mučeni, nestajali. Nemoguće je očekivati da ljude koji su izašli iz zatvora nakon 30 godina, da sve poprave za jednu godinu. To je što se tiče samih Iračana; što se tiče Amerike - ona ovako nešto nije nikada ranije iskusila. Nikada nije poduzela okupaciju neke zemlje iz isključivog cilja uspostave demokracije. Bio bi ludo očekivati da okrenete situaciju za 180 stepeni iz strahovlade manjine nad većinom - kada ta manjina i dalje misli da se može vratiti na vlasti ubijanjem civila, ljudi u džamijama,i američkih vojnika. Tu manjinu - Saddamovu kliku koja je vladala - pomažu i dalje iz nekih susjednih zemalja, recimo Jordana, Sirije, I Saudijske Arabije. Iran takodjer vrši pritisak sa svoje strane, iz svojih interesa.
VOA: Hoćete li reći da većina islamskih zemalja nema ineteresa da vidi slobodni, demokratski Irak?
AL Ahmed: Arapske zemlje nisu ničim pomogle situaciji u Iraku; naprotiv, one nastoje da obstruiraju napore Amerikanaca. Evo vam primjera: jordanski kralj, koji je američki saveznik, je nedavno pozvao na povratak manjinske vlade u Iraku! Sjedinjene Države su faktički same u Iraku - Amerikanci i Irački narod, jedni s drugima su jedini koji nastoje učiniti dobro za Irak - niko drugih osim te dvije strane.
