Radislavu Krstiću odredjena je kazna od 35 godina zatvora, dok je istodobno Žalbeno vijeće Haškog suda potvrdilo da je u Srebrenici počinjen genocid i da ga je optuženi pomagao i podržavao. Medjutim, odlučeno je da nekadašnji zapovjednik Drinskog korpusa vojske bosanskih Srba nije imao aktivnu ulogu u tome. Ovom presudom se odbacuju zalbe tužitelja i odbrane- prvi su za Krstića tražili doživoti zatvor, a drugi potpuno odbacivanje optužbe za genocid.
Presudom na kaznu zatvora od 35 godina je Žalbeno vijeće Haškog suda preinačilo prvostepenu kaznu Radislavu Krstiću od 46 godina zatvora, ne pristajući na ključni zahtjev njegove odbrane- skidanje genocida sa liste optužbi protiv Krstića.
Naprotiv - potvrdjena je kvalifikacija prvostepene presude iz augusta 2001. godine, kojom su srebrenički zločini okvalificirani kao genocid. Samo je danas, odgovornost nekadašnjeg generala snaga bosanskih Srba umanjena sa "direktnog izvršitelja" na " pomagača genocida".
Krstić, po njima, nije djelio "genocidnu namjeru" sa nekim od članova vojnog i političkog vrha bosanskih Srba, već je taj zločin pomagao i podržavao, što je i bio osnov za novu kaznu.
Ako se do današnje presude razmišljalo o mogućem "manevarskom prostoru" koji bi eventualno skidanje optužbe za genocid, otvorilo u drugim procesima pred Tribunalom, onom protiv Slobodana Miloševića i Momčila Krajišnika, sudije su mogućnost danas jasno otklonili- u Srebrenici je počinjen genocid i da se ostvario plan njegov začetnika, kako kaže Žalbeno vijeće, "sudbina muslimana iz Srebrenice bila bi sudbina svih bosanskih muslimana".
"Žalbeno vijeće naziva masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom - genocidom", rekao je predsjedavajući Žalbenog vijeća, sudija Theodor Meron.
Sudjenje nekadašnjem zapovjedniku Drinskog korpusa snaga bosanskih Srba započelo je marta 2000-te, a osudjen je na 46 godina zatvora augusta neredne godine. Na tu presudu su se žalili i tužitelji i odbrana- prvi su za Radislava Krstića tražili doživotni zatvor, dok je odbrana insistirala na ukidanju presude za genocid i izricanju kazne do 20 godina zatvora. Danassnja odluka Žalbenog vijeća je konaccna i uključuje vrijeme koje je Krstić proveo u pritvoru od hapšenja, decembra 1998. godine.
