Nakon neformalnog skupa ministara odbrane EU, kojem su, poprvi put, prisustvovali i ministri 10 novih članica Unije, postaju jasnije konture skore europske vojne misije u Bosni i Hercegovini. Iako do formalne najave misije, na samitu NATO lidera, krajem juna u Istambulu, ima još mnogo planiranja i priprema, već sada je jasno da će Europljani u Bosni nastojati iskazati odlučnost u podršci stabilnosti, borbi protiv organiziranog kriminala i pomoći zemlji u njenim nastojanjima da se što više što brže približi europskim integracijama.
Glavni kreator europske misije u BiH, visoki predstavanik EU za vanjsku politiku i sigurnost, Javier Solana, nakon ministarskog skupa u Briselu je saopštio javnosti da Europa nije tako slabašna kako izgleda, niti je zagušena vlastitom birokracijom, kada su u pitanju odbrambeni i vojni planovi u vlastitom susjedstvu. S tim u vezi, on je vrlo siguran u svoje riječi, najavio kako je najveći dio priprema za bh misiju Unije već završen, da iza njega stoji podrška europskih članica koje su voljne dati vojnike i, što je još važnije, finansirati svoj dio vojno-stabilizacijske misije u BiH.
On se nada da će ta podrška biti i konkretizirana, kada se bude razgovaralo o konkretnim ciframa, te da će Unija biti u stanju prve vojnike poslati na teren u isto vrijeme kada ga budu napuštale posljednje jedinice SFOR-a. S tim u vezi, bilježi se da je Slovenija, zajedno sa Austrijom, na ministarskom sastanku već ponudila svoje vojnike za misiju u BiH, s tim da bi dodatne slovenačke snage bile date na raspolaganje "taktičkoj rezervi" Europljana. Prema nezvaničnim izvorima, ova ponuda je dobro primljena u Briselu, a o njenoj sudbini će biti više riječi kada generalni koncept misije dobije i potpis ministara vanjskih poslova EU, krajem aprila u Briselu.
U svakom slučaju, naglašava se nakon skupa ministara odbrane, Unija se užurbano priprema za vojni angažman, želeći i formalnu najavu misije, na junskom skupu NATO lidera u Istambulu, dočekati spremna, i ući tada u samu završnicu preuzimanja brige za sigurnost BiH.
Kako će konačno, krajem ove ili početkom naredne godine, izgledati situacija na terenu:
"Glavninu snaga će činiti Europljani, vodjeni zapovjednikom EUFOR-a. Amerika i NATO će osigurati ne više od nekoliko stotina vojnika u misiji koju treba definirati vojni savez, i za koju sada znam da će imati dva glavna cilja: potragu za optuženim za ratne zločine, za koje se nadam da će neki od njih biti uhapšeni i prije raspredjivanja europske vojske. ratnim zločincima, u kojem pravcu su usmjerene neke od aktivnosti SFOR-a ovih dana. Drugi cilj je pomoći bh vojsci da bude spremna za članstvo u Partnerstvu za mir i NATO" - kaže gospodin Solana.
Upitan da li to znači da ne postoji dovoljno povjerenja u Europljane da bi mogli uspješno hapsiti preostale haške bjegunce, Solana je odgovorio da je posao hvatanja ratnih zločinaca prvenstveno na NATO- on ga je započeo i bilo bi prirodno da ga i priovede kraju. "O tome znam prilično, jer sam i sam to započeo", zaključio je visoki predstavnik EU, aludirajući na vrijeme kada je bio na čelu Sjevernoatlantskog saveza.
