Posljednje dvije zemlje šireg euro-azijskog prostora koje još nisu postale članice Partnertsva za mir, Bosna i Hercegovina i Srbija i Crna Gora, ovoga trenutka različitom brzinom prilaze članstvu u Partnerstvu, stav je zvaničnika Sjevernoatlantskog saveza. Prvu članstvu približava izbor ministra odbrane, drugu odaljavaju najave i izjave iz Beograda.
Osvrčući se na obećanje sada već bivšeg generalnog sekretara Robertsona da će dvije zemlje biti primljene u clanstvo Partnerstv do NATO samita u Istambulu, juna ove godine, zvaničnik Saveza primjeti da Bosna i Hercegovina izborom ministra odrane, "polako ali sigurno" ispunjava uvijete postavljene od strane Sjevernoatlantskog saveza, neophodne za njeno pridruženuje Partnestvu za mir. Sa druge strane, komentarišući najave Vojislava Koštunice o planovima njegove vlade vezanim za Haški sud, te posljednju izjavu vezanu za dijeljenje Kosova kao "rješenje" kosovskog problema, zvaničnik NATO iskažuje sumnju da je riječ o koraku koji će državnu zajednicu dovesti bliže članstvu u Partnerstvu za mir.
Ocjenjujući da li dolaskom nove vlade u Srbiju državna zajednica i dalje može računati na skori prijem u sigurnosni program Partnerstva, zvaničnik Saveza, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, naglašava da iz ugla Alijanse nekoliko činjenica daju povoda za zabrinutost:" Ovakav sastav vlade, konkretno, podrška Miloševićevih socijalista i najavljena nesuradnja sa Haškim sudom su jaki razlozi za zabrinutost", kaže ovaj izvor u briselskom sjedištu Saveza.
On kaže da će konačnu riječ o tome da li SCG može ili ne pristupiti Partnerstvu, dati NATO nacije, ali da, kako danas stvari stoje, SCG se udaljava od željenog članstva. Podsjecja se, uz to, da sve članice saveza, bez izuzetka, žele od Beograda i Podgorice, kao i od Sarajeva, dobiti jasne i konkretne dokaze "bezuvjetne suradnje" sa Medjunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, koja podrazumjeva hvatanje preostalih haških bjegunaca.
