Regija Zapadnog Balkana napreduje prema Europi, gdje joj je i krajnji cilj, kažu zaključci Europskog vijeća.
Prije prelaska na glave teme samita EU lideri su usvojili set zaključaka na temu Balkana, ovoga puta nešto drugačiji od standardnih jer on registrira uspjeh poslije Solunskog samita i naznačuje neke konkretnije korake.
Dakle, zemlje su učinile značajan napredak u regionalnoj suradnji, pogotovo u stvaranju tržišta, energetici i infrastrukturi. Prblemi ostaju pravna država, borba s kriminalom, korupcija i neizbježno podsjećanje da će EU priznati samo punu suradnju s Haškim sudom.
U kontekstu napretka priznata je hrvatska aplikacija na članstvo, potom registrirano očekivanje Komisijinih preporuka na proljeće i nastavak procesa.
Ekonomski se dijalog EU i zemalja regije se otvara i politički pojačava početkom iduće godine. EU razmatra regulativu za individualne europske sporazume sa zemljama. Sve to postaje aktelnim na proljeće, zajedno sa godišnjom analizom napretka regije koju sačinjava Europske komisija.
Europsko je vijeće ustvrdilo sa optimizmom da bi se u drugoj polovici iduće godine, ispuni li zadate uvjete, BiH mogla uključiti u pregovarački proces za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a očekuje se i mišljenje Europske komisije o spremnosti Srbije i Crne Gore za njega, čime bi sve zemlje regije konačno ili sjele za pregovarački sto, ili dočekale ratifikaciju Sporazuma o pridurženju sa Unijom.
Predsjedavajući Unijom, italijanski premijer Silvio Berlusconi, je danas prenio poruku EU lidera da je "brzina ulaska Zapadnog Balkana u Europsku uniju u rukama zemalja tog regiona".
