Danas je najavljena redukcija snaga SFOR dobila podršku i ministara vanjskih poslova NATO zemalja, u stavu da "bolji sigurnosni uvjeti u Bosni i Hercegovini dozvoljavaju dalju redukciju SFOR". Smanjenje vojnog prisustva sa 12 i po, na oko 7 hiljada vojnika bi se trebalo okončati do narednog proljeća, a trebalo bi, kako očekuju šefovi diplomacija članica vojnog saveza, otvoriti i prostor za potpuno zaključenje SFOR-ove misije do kraja 2004. godine.
Takva mjera je u suglasju i sa planiranim preuzimanjem sigurnosne misije u BiH od strane Europske unije, kao i sa oblikom "nastavka prisustva NATO i poslije NATO" u toj zemlji. Osnivanje štaba NATO u Sarajevu, koji bi zemlji trebao pomoći na putu odbrambenih reformi i biti spona sa Savezom, podržavaju ministri vanjski poslova, tražeći od Stalnog NATO vijeća i vojnih zvaničnika Alijanse da što prije obavi konsultancije sa europskim kolegama oko planiranih promjena u BiH. Sve treba činimti, ukazuju ministri, u skladu sa sporazumom o sigurnosnoj suradnji "Berlin plus", izmedju NATO i EU, te uz konsultiranje bosanskohercegovačkih vlasti. O tome je nakon sastanka američki državni sakertar, Colin Powell, rekao:' Na Balkanu, BiH je dramatičan uspjeh za lijansu. Pozdravljamo europsku ponudu za nastavkom vojne misije, nakon što NATO odluči da zaključi svoj sigurnosni angažman. Ovo može biti uspješan primjer suradnje NATO i EU u okviru sporazuma "Berlin plus", koji Amerika nažno podržava. Vjerujemo da takva suradnja treba da bude, ne izuzetak, već pravilo za sve buduće europske misije, rekao je gospodin Powell.
Prepoznat je danas i progres koji su vlasti u Bosni i Hercegovini i Srbiji i Crnoj Gori načinile u želji da se što skorije pridruže programu Partnerstvo za mir. S tim u vezi, ministri pozdravljaju napredak u obje zemlje učinjen u pravcu odbrambenih reformi, kao što je i istaknuta namjera da im se, u tom pravcu, omogući sva raspoloživa pomoć i podrška.
Podvlači se rješenost da se što prije Sarajevo, Beograd, i Podgorica nadju u članstvu Partnerstva, ali ne prije nego ispune sve uvjete koje im je na tom putu postavila Alijansa. Medju njima je ponavlja se, bezuvjetna suradnja sa Hagom i predaja sudu svih optuženih za ratne zločine.
Traži se da ove zemlje prepoznaju naredni NATOsamit, što će se juna 2004. godine održati u Istabulu, kao "realan rok" do kojega bi trebale ispuniti postavljene uvjete. O ostvarenom napretku će ministri, obećano je danas, prije samita razgovarati i procjeniti realnost prijema Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore u sigurnosno-partnerski program Partnerstva za mir.
Kada je riječ o balkanskom regionu u cjelini, ministri vanjskih poslova NATO pozivaju tamošnje vlade na dodatne napore u pravcu euro atlantskih integracija. U tom poslu im je obećana i NATO pomoć, uz uvjet da, insistirajući na reformama, "preuzmu svoj dio odgovornosti" za budućnost. To, prema današnjoj poruci iz Bruxellesa, podrazumjeva ispunjavanje medjunarodnih obaveza, medju kojima i predaja Haškom sudu Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Ante Gotovine.
