Zemlje Zapadnog Balkana bi se trebale snažnije uključiti u borbu protiv organiziranog kriminala, koji ometa u ekonomskom, političkom i socijalnom razvoju, poručila je Europska komisija regionu. Poruka stiže neposredno pred sutrašnji skup ministara unutrarnjih poslova Unije i balkanskih zemalja, koji bi se trebao baviti prvenstveno kvalitetnijom kontrolom granica i zaustavljanjem krijumčarenja i traffickinga u regionu.
Europska komisija poručuje da je "sada vijeme da zemlje regiona upotpune listu primjenjenih mjera u borbi protiv ove pojave, ispunjavajući obećanje dato na Solunskom samitu, juna 2003. godine".
Ukazuje se na ozbiljan problem šverca droge i cigareta, ljudi i oružja, ilegalnu migraciju, "pranja" novca i korupciju, kojima su još uvijek "zaraženi" neki od nivoa vlasti, policije i sudstva.
"Riječ je o problemu koji ima utjecaja na, bez izuzetka, sve zemlje Zapadnog Balkana", tvrde zvaničnici Europske komisije.
Bruxelles polaže, s tim u vezi, veliku važnost sutrašnjem ministarskom skupu, koji bi, kako se očekuje, trebao utvrditi kratkoročne i srednjoročne prioritetne mjere u ovoj oblasti.
"To će ilustrirati njihovu sve veću opredjeljenost ka jačanju vladavine zakona i borbi protiv organiziranog kriminala", uvjerena je Europska komisija.
U svakom slučaju, Europska komisija će "pažljivo osmatrati progres", te pomagati u njegovom ostvarivanju putem programa podrške CARDS, iz kojega se, tvrde statističari, svaki šesti euro potroši na široku oblast pravde i unutrarnjih poslova.
Podsjeća se, da je u istom cilju, a pored ostalih projekata pomoći, programom CARDS već pomognuto opremanje ureda medjunarodne policije, INTERPOL-a u svim zemljama regiona, čime se ubrazava pristup podacima o osobama sa kriminalnim dosjeima, bazama podataka o fotografijama i otiscima prstiju, ukradenim automobilima ili umjetninama na području balkanskih država.
