A - Mnogo je različitih analiza načinjeno o tome, koje se, vjerovatno, razilaze po ocjenama, ali interesantno je primijetiti da se Irak polako pretvara u jedan hibridni model, koji uzima princip medjunarodno vodjene administracije, poput one trenutno u Bosni, i princip prijelazne vlade, kao u Afghanistanu - i kombinira ih u ono što sada imamo u Iraku. Na neki način, Irak postaje mjesto gdje se upotrebljava i eksperiment isproban u Bosni i onaj iz Afghanistana.
Q - U Afghanistanu, na primjer, postoji Loya Jirga, u Iraku - Upravno Vijeće, a u BiH - tročlano predsjedništvo. U smislu uspostavljanja državne strukture - da li su ti modeli najbolje rješenje za te zemlje ili mislite da bi one trebale imati neku vrstu centralne vlasti?
A - Potrebno je pažnju obratiti na okolnosti na terenu i na kulturu u kojoj djelujete i utvrditi koji je najprikladniji model koji možete koristiti. Najbolji primjeri i najbolja iskustva su ona koja izrastu iz same zajednice i tradicije na koju se oslanja ta zajednica. Dakle, u Afghanistanu, proces koji se odvijao kroz Loya Jirgu je u velikoj mjeri dio afganistanske tradicije i bio je efikasan u stvaranju tamošnje vlade i veoma će biti koristan u stvaranju ustava. Situacija u Iraku se ne može jednostavno uporedjivati sa ovom, osim po činjenici da i tamo postoji veoma jaka plemenska tradicija, tako da bilo koje rješenje bude primijenjeno u Iraku u smislu političke tranzicije, ono, na neki način, mora uključiti tradicionalne strukture rukovodjenja - prije uvodjenja zapadnih demokratskih struktura vlasti.
Q - Kakva se zaključci mogu izvući iz bosanskog iskustva - koje se zasniva na Dejtonskom sporazumu?
A - Jedna od stvari koje nam pokazuje dejtonski proces u BiH, jeste da akcija poduzeta u ranoj fazi može imati posljedice za obnovu u godinama koje dolaze nakon rata. Čak su i arhitekti dejtonskog procesa su rekli - naš osnovni prioritet je bio da zaustavimo sukobe. I to ima i cijenu koja se mora platiti. U tu cijenu ulazi i stvaranje entiteta unutar BiH, kao i politička podijeljenost koja i dalje postoji u BIH. Ta cijena je imala dramatičan efekat na ekonomsku obnovu, na rekonstrukciju političkog sistema, a neki čak kažu da su i izbori u BiH bivali održani u situaciji ”utrke prije postavljene staze“, prije nego se politički teren izravnao, prije reformi koje su mogle afirmirati i ozbiljnu političku alternativu. Sve je to, zaista, dobra lekcija i za Irak.
Naime, u želji da ubrzamo političku tranziciju - možemo lako doći do rezultata sa kojima ćemo se morati mučiti godinama nakon toga. Ono što se čini privlačnim na kratke staze - na duge staze možda neće biti oživotvoreno, ili neće preživjeti ili, jednostavno, neće biti dovoljno dobro za trajne političke promjene.
Q - Bosanska vlada razmatra slanje jedne jedinice u Irak i odluka će biti donesena za 20 - 25 dana. Srbijanska vlada je odlučila da pošalje hiljadu vojnika u Afghanistan. Kakav je vaš komentar na to?
A - U oba slučaja, svaka pomoć koja stigne, sigurno će biti dobrodošla. I, premda je to tako, i svaka pomoć je po prirodi stvari korisna, važno je da se zna da su izazovi koji predstoje principijelno isti kao i u svakom post-ratnom okruženju - a to znači da treba osjetiti lokalnu sredinu, učiniti dobar prvi utisak i pažljivo stvarati odnose sa lokalnim stanovništvom.
