Johnson je rodjen 27 augusta 1908. godine u centralnom Texasu u blizini Johnson City-a, kojeg je njegova porodica pomogla uspostaviti. Osjetio je tegobe siromaštva dok je odrastao, prolazeći svoj put kroz Southwest Texas State Techers College. Kasnije je podučavao studente, uglavnom meksičkog porijekla.
1937. godine uspješno je vodio kampanju za Kongres na platformi New Deal-a, uz pomoć svoje žene, bivše Claudia "Lady Bird" Taylor, koju je oženio 1934. godine.
Tokom Drugog svjetskog rata kratko je služio u mornarici (Navy) i nagradjen je Srebrenom Zvijezdom za učešće u borbama na Južnom Pacifiku.
Nakon 6 termina u Zastupničkom domu Kongresa, Johnson je izabran u Senat, 1948. godine. 1953. godine postao je najmladji lider manjine u istoriji Senata, i kada su sljedeće godine Demokrati preuzeli kontrolu, lider većine u Senatu.
1960. godine, Johnson je izabran kao podpredsjednik Johna Kennedya. 22 novembra 1963. godine, kada je Kennedy ubijen, Johnson je položio predsjedničku zakletvu.
Kao prvo, on je osigurao donošenje zakona kako bi sproveo mjere predsjednika Kennedya o novim gradjanskim pravima i smanjivanju poreza. Urgirao je naciju da grade izvanredno društvo, koje će postati mjesto gdje značaj ljudskog života odgovara ljepoti i značaju ljudskog rada.
1964. godine Johnson je sa 61 posto glasova i najvećom razlikom u glasovima birača u američkoj istoriji, više od 15 miliona glasova, pobjedio na predsjedničkim izborima. Njegov program kojeg je predložio Kongresu dobio je ime Great Society. Kongres je taj program, untar kojeg su bili podsticaji za obrazovanje, borba protiv bolesti, razvoj zaostalih regiona, borba protiv siromaštva, kontrola i prevencija kriminala, i ozakonio po ubrzanom postupku. Milioni starijih ljudi su kroz Medicare amandman donešen 1965. godine i Socijal Security Act našli pomoć u nuždi.
U vrijeme Johnsona kao predsjednika nastavljeno je uspješno istraživanje svemira i kada su trojica američkih astronoma obletjeli mjesec u decembru 1968. godine on im je čestitao riječima: Vi ste nas sve, širom svijeta, uveli u novu eru.
Uprkos novom programu, i novim zakonima o jednakosti svih gradjana, i borbi protiv segregacije ona je pokazivala svoje ružno lice donoseći nemire i demonstracije u crnačkim dijelovima.
Druga kriza je izrasla iz Vijetnama. Uprkos naprima Johnsona da okonča komunističku agresiju i postigne sporazum, borbe su se nastavljale. Kontroverze oko Vijetnamskog rata su postale akutne krajem marta 1968. godine, kada je Johnson naredio ograničena bombardiranja Vijetnama kako bi podstaknuo pregovore. U isto vrijeme on je iznenadio svijet kada je najavio da se nema namjeru kandidirati za reizbor, kako bi svoj život mogao posvetiti, bez opterečenja politike, pitanjima mira.
Kada je Johnson napustio Bijelu kuću, mirovni pregovori sa Vijetnamom su bili u toku, ali on nije doživio da vidi njihov završetak. Umro je iznenada od srčanog udara na svom ranču u Texasu, u Johnson City-u, 22 januara 1973. godine.
