Martin Van Buren, porijeklom Holandjanin, rodjen je 5 decembra, 1782. u Columbiji, u državi New York. Kao mladi advokat uključio se u politiku. 1821. je izabran u Senat SAD.
Predsjednik Jackson ga je imenovao za državnog sekretara i postao je njegov čovjek od najvećeg povjerenja. Kasnije ga je predsjednik, uprkos velikom protivljenju Kongresa, imenovao za ministra u Britaniji, a zatim za podpredsjednika u svom drugom mandatu.
1836. godine "Mali madjioničar" kako su ga nazivali, pobjedio je u utrci za predsjednika. U njegovo vrijeme financijska kriza koja je započela za predsjednika Jacksona oko korporacije Second Bank of the United States se proširila i propalo je na stotine banaka. Martin Van Buren se posvetio nastojanjima da održi solventnom nacionalnu vladu. On se ne samo protivio osnivanju nove Banke SAD, nego i stavljanju fondova savezne vlade u banke saveznih država.. Takodjer se borio za uspostavljanje za uspostavljanje neovisne riznice koja bi obavljala vladine financijske transakcije; medjutim lijek koji je Van Buren nametnuo slaboj ekonomiji, u Jacksonovom stilu - politika deflacije - samo je produbila i produžila depresiju.
Sve više se protiveći ropstvu, Van Buren je blokirao aneksiju Texasa plašeći se širenja teritorije na kojoj je ropstvo na snazi, kao i mogućeg rata sa Mexicom.
Na sljedećim izborima, 1840. godine, Van Burena su pobijedili Republikanci. Umro je 24 julaa 1862 u New Yorku.
