Lincoln je odmah u svom inauguralnom govoru upozorio Jug da nemaju pravo na secesiju, smatrajući to ilegalnim i iskazujući spremnost da koristi silu kako bi zaštitio Federalni zakon i Uniju.
Kada su topovi Konfederacije otvorili vatru na Fort Sumter i prisilili njegovu predaju, Lincoln je pozvao 75 hiljada dobrovoljaca. Četiri nove države sa juga su se priključile Konfederaciji, ali su četiri ostale unutar Unije. Počeo je Gradjanski rat.
Rodjen u Kentucky-u, Lincoln se borio da preživi i da uči. Pet mjeseci prije nego će primiti nominaciju svoje partije Lincoln je ovako opisao svoj život: Rodjen sam 12 februara u pokrajini Hardin u Kentucky-u. Oba moja roditelja su rodjeni u Virginiji u porodici koja nije bila otmjena, rekao bih drugorazredna. Moja majka koja je umrla kada mi je bilo 10 godina je iz porodice Hanks...Moj otac se preselio iz Kentucky- u Indijanu, kada mi je bilo osam...Bilo je to divlje područje, sa mnogo medvjeda i drugih divljih životinja još uvijek u šumama. Tamo sam ja odrastao...Naravno, kada sam odrastao nisam znao mnogo. Ipak, nekako sam mogao čitati, pisati i računati...ali to je bilo sve.
Kasnije je Lincoln ulago izuzetno veliki trud kako bi se što bolje obrazovao. Radio je na farmama, na željeznici i držao je radnju u New Salemu. Bio je kapetan u ratu nazvanom Black Hawk, proveo je osam godina u parlamentu Illinoisa, i tokom više godina predsjedavao okružnim sudom.
Lincol je oženio Mary Todd sa kojom je imao 4 sina, od kojih je samo jedan doživio odraslo doba.
1858. godine Lincol je učestvovao u utrci za senatora, ali je izgubio od Stephana A. Douglasa. Medjutim, učestvujući u debatama zadobio je nacionalnu reputaciju koja mu je donijela Republikansku nominaciju za predsjednika 1860. godine.
Kao predsjednik on je Rpublikansku partiju izgradio u snažnu nacionalnu organizaciju. Uz to, on se za stvar Unije u velikoj mjeri oslanjao i na demokrate iz sjevernih država.
1 januara 1863. godine Lincoln je izdao Emancipation Proclamation, kojom se za sva vremena oslobadjaju robovi unutar Konfederacije.
Lincoln je 1864. godine ponovo pobjedio na izborima, nakon što je Unija pobjedila u Gradjanskom ratu. U svojim planovima za mir predsjednik je bio fleksibilan i velikodušan ohrabrujući južnjake da polože oružje i brzo se ponovo priključe Uniji.
Ideje koje su ga vodile kroz Gradjanski rat jasno su izrečene u njegovom drugom inauguralnom govoru, koji se sada nalazi ispisan na zidu Lincolnovog Memoriala u Washingtonu: Bez mržnje prema ikome, sa milosrdjem prema svima, sa odanosti pravdi, kako nam je Bog dao da vidimo pravdu, hajde da težimo ka završetku onoga što smo započeli, da lječimo rane nacije.
Na Veliki petak, 14 aprila 1865. godine Lincoln je ubijen u Ford pozorištu u Washingtonu. Ubica je bio John Wilkes Booth, glumac, koji je nekako mislio da time pomaže Jug. Istina je bila suprotna, sa smrću Linkolna umrli su izgledi za velikodušnost prema Jugu i južnjacima.
