Medjunarodni donatori su danas, drugog i završnog dana Konferencije o rekonstrukciji Iraka objelodanili visinu mogućih donacija za obnovu te zemlje. Medjutim, kako se i predvidjalo, nisu ispunjena očekivanja o 56 milijardi dolara donacija - koliko Svjetska Banka procjenjuje da će biti neophodno da se Irak ponovo postavi na sopstvene noge.
Do ovog trenutka donatori su obećali oko 33 milijarde dolara, uključujući obećanih 20 milijardi dolara direktne američke pomoći.
Sad je trenutak kad svi treba da budemo darežljivi - kroz novac, programe obuke i druge mogućnosti. Američki narod je spreman na velikodušnost. Predsjednik Bush je od Kongresa zatražio da namjenski odvoji 20,3 milijarde dolara za ovu svrhu koja je od vitalnog značaja. Ovolika suma pomoći nikada do sada nije data nikome, a ipak su oba kongresna doma već odobrila taj iznos, rekao je u Madridu američki državni sekretar Colin Powell.
Prva dobra vijest za iračke zvaničnike koji su neumorno lobirali medju donatorima, stigla je jutros iz Italije, koja je obećala 230 miliona dolara u periodu od 3 godine. Zatim se oglasio Japan saopštenjem da će svoju ukupnu donaciju povećati na 5 milijardi dolara - do 2007. godine.. Pažnju su zatim privukla obećanja bogatih iračkih susjeda, Saudijske Arabije i Kuwaita - svaka od tih zemalja je obećala po milijardu dolara, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati obećali pomoć u visini od 215 milijardi dolara.
Ujedinjeni Narodi i Svjetska Banka kažu da su ohrabreni dosadašnjim obećanim donacijama, nazivajući to početnom tačkom transformacije Iraka u slobodno i napredno demokratsko društvo. Oni, medjutim, ukazuju da su dosadašnja obećanja ipak veoma daleko od potrebnih 36 milijardi dolara medjunarodne pomoći, ne računajući američki doprinos, za obnovu Iraka. Neke zemlje koje su se protivile ratu u Iraku, na primjer - Francuska i Njemačka - oklijevaju da daju dodatnu pomoć u obnovi te zemlje, dok, kako kažu, slobodno izabrana vlada ne preuzme vlast u Bagdadu.
