Prema ocjeni glavne tužiteljice Tribunala, Carle del Ponte, srpske vlasti krše svoje medjunarodne obaveze, odbijanjem a na ispravan način prihvate optužnice protiv četvorice generala. Ovo je izjavila glasnogovornica Tužiteljstva, Florance Hartmann, komentirajućhi stav premijera Srbije, Zorana Živkovića da izručenje Hagu srpskih generala nije prioritet njegove vlade.
Ona ne vidi bilo kakav problem da barem trojica od optužene četvorice vojnih i policijskih generala Srbije, budu uhapšeni i transportirani u Hag.
Prema saznanjima tužiteljstva, U Srbiji su Nebojša Pavković, Vladimir Lazarević i Sreten Lukić, od kojih posljjednji i danas ima značajnu funkciju: zamjenik je ministra unutarnjih poslova. Četvrti sa liste optuženih, Vlastimir Djordjević, je u bjekstvu.
Sva četvorica su optuženi za "zapovjednu odgovornost" - za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, počinjene na Kosovu1998. i 1999. godine.
Predstavnica haškog tužiteljstva je demantirala postojanje bilo kakvog sporazuma sa Beogradom o prepuštanju pojedinih sudskih procesa domaćim sudovima, u slučaju da srpske vlasti isporuče Hagu Ratka Mladića.
Ona je, sa druge strane, podsjetila da su bh vlasti u sličnoj situaciji reagirale posve drugačije- bosanski general Sefer Halilović je optužen u trenutku kad je obavljao ministarsku funkciju, što nije spriječilo njegov transfer u Hag.
Uz ovo, Florance Hartmann je izjavila da je nedavna najava pripreme novih 13 optužnica "tempiran novinarski gest", jer je glavna tužiteljica, po glasnogovornici, "glasno i jasno" još u svom raportu Vijeću sigurnosti UN, 9. oktobra, najavila takvu mogućnost. "Zašto to danas novinari podgrijavaju, treba pitati njih", rekla je Florance Hartmann.
S druge strane, Adam Ereli, glasnogovvrnik State Departmenta, je jučer zamoljen da prokomentira vijesti iz Beograda, prema kojima je američki amabasador za ratne zločine, Pierre Richar Prosper, izjavio da bi Srbija i Crna Gora, ako bi izručili optuženika Ratka Mladića, mogli ostale slučajeve dobiti za procesuiranje na lokalnom nivou.
Glasnogovonrik State Departmenta je kao odgovor ponudio pozivanje na rezoluciju Vijeća Sigurnosti 1503, prema kojem, kako je naglasio, intenzivna suradnja i pomoć Haškom tribunalu hapšenjem i izručivanjem najtraženijih, Ratka Mladića i Radovana Karadžića, istodobno može uzročiti prebacivanje više nižih slučajeva na lokalne sudove.
”Naše je stajalište, kazao je glasnogovornik Ereli,kao i stajalište samog ambasadora Prospera, da duh Rezolucije 1503 treba biti ispunjen. To znači da s Tribunalom trebaju suradjivati sve zemlje Balkana ; Srbiju i Crnu Goru pozivamo da predaju Ratka Mladića Tribunalu. Isto tako pozivamo Tribunal da započne proces prebacivanja slučajeva na lokalne jurisdikcije, kako stoji u Rezoluciji.
Glasnogovornik State Departmenta je takodjer naglasio kako mu nisu poznati nikakvi navodni dogovori glavne haške tužiteljice s Beogradom, prema kojima će svi slučajevi biti prebačeni na lokalne sudove, ukoliko se Karadžić i Mladić predaju Tribunalu.Gospodin Ereli je samo još jednom naglasio da je, medjutim, u duhu rezolucije 1503 da u slučaju predaje najtraženijih, postoji mogućnost prebacivanja većeg broja manjih slučajeva na lokalne jurisdikcije.
U banjoj Luci, predstavnici monitoring tima Komiteta ministara Savjeta Evrope poručili su danas u Banjaluci da Republika Srpska,mora poštovati obaveze koje proističu iz njene saradnje sa haškim triubunalom.
Veoma je bitno da Republika Srpska sarađuje sa haškim tribunalom pošto je to jedna od značajnih obaveza Bosne i Hercegovine nakon prijema u Savjet Evrope.Izjavio je ovo danas u Banjaluci poslije razgovora sa predsjednikom Republike Srpske Draganom Čavićem,šef monitoring tima Komiteta ministra Savjeta Evrope Žan Klod Žozef, posebno precizirajući o kojim je obavezama riječ.
»Pronalaženje i hapšenje osoba optuženih za ratne zločine, otvaranje arhiva i zaštita svjedoka su obaveza i ključno pitanje za pomirenje ne samo ovdje već i u cijeloj regiji,« istakao je Žan Klod Žozef. On je izrazio očekivanja da će Bosna i Hercegovina ispuniti i sve ostale obaveze koje proističu iz njenog članstva u Savjetu Evrope.S tim u vezi,predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić je posebno,istakao neće sprečavati bilo koga a posebno Vojsku da dostavlja dokumentaciju radi sprovođenja pokrenutih sudskih postupaka prije svega u slučaju Srebrenica.
»Vojska Republike Srpske je spremna i osposobljena da sve čime raspolaže da onima koji su kompetentni, a posebno onima koji imaju naloge po odlukama i presudama sudova,domaćih ili međunarodnih. Ona ima obavezu da svu tu dokumentaciju dovodi radi provođenja odgovarajućeg krivičnog i svakog drugog pravosudnog postupka sa ciljem da se utvrdi konačna istina i oato ne može spriječiti niti će spriječiti.«
Dragan Čavić je danas takođe,izrazio uvjerenje da će se Bosna i Hercegovina i dalje razvijati na entitetskim osnovama uz poštovanje svih evropskih konvencija.
»Entiteti nisu smetnja stvaranju funkcionalnosti Bosne i Hercegovine u ispunjavanju njenih državnih obaveza prema svim asocijacijama zemalja,uključujući i Vjeće Evrope.«
U medjuvremenu, je, kako su javile agencije, Glasnogovornica haškog tužiteljstva, Florance Hartmann danas potvrdila da je bila u toku istraga pritiv bivšeg predsjednika Predsjedništva BiH, Alije Izetbegovića. "On je bio na lisit osoba osumnjičenih za ratne zločine", rekla je Hartmann, koja je pojasnila da je istraga, zbog Izetbegovićeve smrti, prekinuta.
Odbijajući dati detalje o tome za kakve zločine je bio osumnjičen bivši bošnjački lider, glasnogovornica haškog tužiteljstva je ponovila da je u praksi Tribunala da "zključi dosije" u slučaju smrti osmunjičenoga.
"Ne mogu govoriti o detaljima", kaže ona, naglašavajući da u ovium okolnostima osumnjičeni se ne može braniti od optužbi. Ovim je potrdjeno da se Tribunal u budućnosti ne namjerava baviti ulogom Alije Izetbegovića u ratnim zbivanjima u Bosni i Hrecegovini i njegovom eventualnom odgovornošću za počinjene ratne zločine.
