Trojica naučnika kvantne fizke su dobitnici ovogidišnje Nobelove nagrade za fiziku, kako se navodi u obrazloženju Kraljevske Švedske Akademije Nauka, za pionirski rad i doprinose teoriji super-provodnika i super-fluida.
Prestižnu nagradu dijele Alexei Abrikosov, državljanin i Rusije i Sjedinjenih Država, inače stručnjak u Nacionalnoj Laboratoriji Argonne u saveznoj državi Illinois, zatim Vitalij Ginzburg, Rus koji je svojedobno bio na čelu tzv Grupe Teorija na Institutu za fiziku Lebedev u Moskvi, i Anthony Legget, državljanin i Britanije i Sjedinejnih Država, koji predaje na Univerzitetu savezne države Illinois.
Švedska Akademija kaže da su ova trojica naučnika unaprijedili znanje o dva polja kvantne fizike: superprovodnost i superfluidnost.
Super-provodnici se koriste, izmedju ostalog, u stvaranju slike putem magnetske rezonancije u medicinske svrhe, i ubrzanje čestica u fizici.
Znanje o super-fluidima, kako se kaže u obrazloženju Kraljevske akademije, pruža nam bolji uvid u to kako se materija ponaša u svom najprostijem i nasloženijem stanju.
75-godišnji Abrikosov je posebno zaslužan za razvoj teorije, 1950-tih, kojom je objasnio kako ko-egzistiraju super-provodnici i magnetizam. Osnova za razvijanje njegove teorije je u stvari formula uspostavljena nešto prije toga od strane drugog dobitnika, Vitalija Ginzburga, kojem je sada 87 godina. Obje teorije, saopćava Kraljevska akademija, doprinijele su razvoju materijala koji mogu biti učinjeni super-provodnicima, na izuzetno povećanim temperaturama, i unutar jakog magnetskog polja.
Treći dobitnik, gospodin Legget, 65-godišnjak, navodi se kao otac teorije koja objašnjava kako tečni helij može postati super-fluid, tekući praktično bez otpora.
Trojica naučnika takodjer dijele i milijun i tristo hiljada dolara.
Nobelove nagrade za kemiju i ekonomiju će biti objavljene sutra, a u petak se objavljuje dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za mir.
