Nastojeći da smanji pritisak onih azilanata koji se smatraju tek ekonomskim izbjeglicama, austrijska je vlada počela da te slučajeve rješava brže, ali je uvela i neke drastične promjene u kriterijima. Na primjer, domovina ove djevojke, Gruzija, i desetine drugih siromašnih zemalja, stavljene su na listu zemalja koje više ne provode političke progone, te azilanti iz tih zemalja više nemaju pravo na besplatan smještaj. - Sutra nam je zadnji dan u stanu. Ne znam hoćemo li uspjeti da dobijemo produženje, da li ćemo na ulicu, ni gdje da idemo..., kaže Manana. Iako ovo novo pravilo, koje je na snagu stupilo 1. oktobra, azilantima iz takvih, kako ih nazivaju, bezbjednih zemalja, i dalje omogućava jednaka prava kod odlučivanja o azilu - za manje od mjesec dana Austrija je iz državnih stanova izbacila na stotine azilanata, ostavljajući im da biraju izmedju ulice, plaćene karte za povratak u domovinu ili milosti neke od privatnih humanitarnih agencija. Jedna takva grupa, u Traiskirchenu, južno od Beča, otvorila je privremeno sklonište za izbjeglice - beskućnike. Koordinator, Christoph Riedl, navodi da iz državnih stanova izbacivanje očekuje oko 7 hiljada azilanata: - Mi procjenjujemo da je širom Austrije, otkad je nova politika na snazi, iz stanova izbačeno oko hiljadu ljudi, što je tek jedan dio. To postaje humanitarni problem kakvog ranije nikad nismo imali u tom stepenu, i premda nam i Crveni Križ pomaže u zbrinjavanju ljudi, ima ih jako mnogo koji su jednostavno ostavljeni na ulici, iako je u toku njihov azilantski proces. Ili, ako dolaze iz takvih zemalja sa liste - njihovi slučajevi se uopšte ne razmatraju ili ih rješavaju negativno istog dana kad ih uzmu u razmatranje, objašnjava gospodin Riedl. Azilantsko pitanje često je moneta za političke rasprave, sjetimo se samo pobjede populiste Joerga Haidera koji je kampanju za izbore gradio na anti-imigrantskom raspoloženju. Generalni direktor za pitanja izbjeglica u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Wolf Szymansky, naglašava: - Treba da napravimo razliku izmedju procesa odobravanja azila i državne brige o azilantima. Azilantski proces nije zahvaćen tim novim pravilima i ljudi još uvijek imaju pravo da traže azil i da ostanu u Austriji do okončanja tog postupka, naglašava ovaj zvaničnik. Zrno nade ponudila je jedna sudska pobjeda. Advokat Nadja Lorenz uspjela je putem suda ostaviti svog klijenta - azilanta u državnom stanu. - Veoma je brzo postalo jasno da humanitarna organizacija nema više prostora na raspolaganju i da će moj klijent, sa porodicom, izletjeti na ulicu. Malo bolje sam pogledala u zakone i utvrdila da po medjunarodnim sporazumima, neka zemlja ne može, iznenada i bez razloga, odbaciti ljude o kojima je preuzela brigu ranije i koji ispunjavaju kriterije za takvu vrstu pomoći, ponosna je gospodja Lorenz. Nadja Lorenz dobila je na sudu slučaj protiv austrijske vlade i vlasti su morale da njenom klijentu ponovo daju državni stan i pomoć. Za mnoge koji su tek došli ili još dolaze u Austriju, medjutim, pomoći nema i njima je ta zemlja tek prolazna stanica na putu ka nekoj drugoj bogatoj zemlji Evropske Unije.
