Komentiraju, s tim u vezi, posljednju poruku zapovjednika SFOR, američkog generala Johna Sylvestera tročlanom Predsjedništvu zemlje kao nastavak "podsjećanja" bosanskohercegovačkih lidera na ključne uvjete- reformu vojnih snaga i uspostavu jedinstvene civilne kontrole, uobličene u zajedničkom, državnom ministarstvu odbrane.
Ovom podsjećanju prethodilo je više istupa generalnog sekretara Robertsona u kojima je on, iskazujući podršku vojnog saveza stabilizaciji zemlje, nedvosmisleno podvukao kako važan "domaći zadatak" leži na bosanskohercegovačkim političkim liderima. Tako je, obraćajući se stanovnicima Bosne i Hercegovine, povodom desetogodišnjice početka rata u Bosni, Robertson primjetio:" Od rata na ovamo je učinjeno mnogo ali ne i dovoljno. Nema sumnje, progres je suviše spor i ne ide dovoljno daleko. Bosni trebaju ključne reforme, koje će doći iznutra...Nema nikakvog razumnog objašnjenja da u zemlji postoje odvojene vojne komandne strukture, zato sto prije moraju biti uspostavljena centralizirana komanda i kontrola. To je ključni preduvjet prijemu u Partnerstvo, a biće zbilja ironično, ostane li Bosna posljednja zemlja van Partnerstva za mir", poručio je tada generalni sekretar NATO. On je, uz to istakao i obavezu svih struktura vlasti, u oba entiteta da hapse ratne zločince te da u potpunosti suradjuju sa Haškim sudom.
Sličnom porukom su, sredinom marta, nakon prve posjete sjedištu NATO, ispraćeni članovi b-h Predsjedništva koji su, sa svoje strane, iskazali spremnost da ubrzaju tražene reforme. Njihovo izostajanje se, medjutim, u Briselu tumači kao povod posljednjoj poruci generala Sylvestera.
Prognozirajući početkom godine šanse Bosne i Hercegovine da postane članica Partnerstva za mir, jedan od NATO zvaničnika je rekao:" Za godinu, dvije'. Sada, medjutim, isti izvor odbija da daje bilo kakve prognoze po kojima bi Bosna, uz SR Jugoslaviju, jos jedina evropska zemlja van sigurnosne asocijacije, postala članica Partnerstva.
