Ovakav potez Iračani, prema Independentu, pravdaju uvjerenjem da su Evropljani "neutralna strana" u aktuelnom političkom zaoštravanju stavova Washingtona i Baghdada te da, sa izuzetkom britanske vlade, nisu iskazali spremnost da slijede Ameriku u mogućem ratu protiv Saddama.
Prema istim izvorima, Irak bi tražio da evropska posmatračka misija bude sačinjena od vodećih ličnosti iz različitih religijskih grupa, sindikata i medija. Vjeruje se, uz to, da bi iračka strana insistirala na oduzimanju mogućnosti Amerikancima da na bilo koji način "kroje" sastav posmatračke misije, niti da utiču na njen rad.
Nakon sto je decembra 1998. godine prekinuta misija medjunarodnih inspektora u Iraku, zbog činjenice da im je u nekoliko navrata bio onemogućen slobodan rad, u sjedištu Ujedinjenih naroda se očekuje irački odgovor na zahtjev za bezuslovni nastavak nadgledanja irackih vojnih skladišta i kapaciteta. Niko, medjutim, još ne zna kakvu će medjunarodnu reakciju izazvati ovako uobličen irački odgovor. U Briselu, očekujući službenu potvrdu prijedloga iz Baghdada, podsjećaju da se u zahtjevima medjunarodne zajednice nista nije izmijenilo: traži se neograničen I ničim uslovljen pristup svim lokacijama za koje se vjeruje, ili postoje indicije, da predstavljaju pogone ili skladišta oružja za masovno uništavanje. U briselskoj administraciji je, inače sa olakšanjem dočekan posljednji sporazum Izraela i Palestinaca- "S radošću pozdravljam saglasnost koju su Izraelci i Palestinci postigli u nedjelju", navodi se u službenom saopštenju Visokog predstavnika EU za medjunarodne odnose i sigurnost, Havijera Solane objavljenog u Briselu. Solana podsjeća da je Evropska unija dala veliki doprinos u ostvarivanju kontakata izmedju predstavnika dvije strane: "Ohrabren sam cinjenicom da bi takvi kontakti mogli dovesti do uspješnog okončanja sukoba. Čvrsto vjerujem da ovaj sporazum može biti putokaz za toliko potrebnu promjenu ukupne atmosfere izmedju dviju strana, kao i postojećeg javnog mnijenja na obje strane". U isto vrijeme, svi važniji mediji u Briselu prenijeli su vijest da je palestinski vodja optužen od svog bivšeg finansijskog direktora da je prisvojio "milione dolara medjunarodnih donacija" i da je novac pohranio na privatni račun. Jawad Ghusein (71), bivši šef trezora Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), iznio je svoje dugo čuvane tajne za dva izraelska lista, nakon što je doputovao u London poslije bijega iz kućnog pritvora u Gazi. Tragom ovih izjava, izraelske vojne vlasti tvrde da je Arafat do sada prisvojio oko 1,3 milijarde dolara. Uz ovo, prenose se demanti palestinskih zvaničnih izvora i protu-optužbe, po kojima je Ghusein palestinsku kašu "olaksao" za oko 6 i po miliona dolara.
