Tužitelji su tražili doživotnu robiju, navodeći surovu prirodu činova masakra. Sud mu je međutim dodijelio blažu kaznu zbog, kako je navedeno, izuzetnih okolnosti, uključujući vrijeme koje je prošlo otkako su zločini počinjeni i različitih izjava svjedoka. 93-godišnjeg Friedricha Engela, poznatog kao mesar iz Genove, lidera elitnih SS-ovskih snaga,osudio je sud u Hamburgu osudio zbog ubistva italijanskih zatvorenika maja 1944, što je bio znak odmazde za napad na kino puno njemačkih vojnika. Vojnici iz italijanske jedinice komandosa su zavezani lancima u manje grupe i poubijani. Ukoliko bude odlužio punu kaznu, Engel neće izaći iz zatvora dok ne napuni 100 godina. Tokom čitavog procesa suđenja, Engel je naglašavao da je on bio samo pasivan promatrač i da nije nadgledao ubistva. Iako je izrazio žaljenje zbog masakra, Engel insistira da su ubistva bila opravdana pravilima rata, navodeći pisane isječke o osvetama nad zatvorenicima od strane Italije i Sjeidnjenih država i navodeći hašku konvenciju o ratovanju kao opravdanje. To je veoma nesretno s današnje tačke gledišta, ali u to vrijeme to je bila neophodnost rata, viđena s naše tačke gledišta. Da sam imao više hrabrosti, možda bih bio progovorio protiv toga. Ali u tim okolnostima to nije bilo moguće. Ja nisam bio kriv, nisam bio umiješan u sam čin, kazao je Engel.
Walter Emig, bivši njemački oficir koji je svjedočio ubistvima iz osvete, je na početku suđenja rekao da je Engel bio zadužen za masakr, te da je pokazao jednom od svojih mlađih oficira kako da, kako je rekao, dovrši ranjenog vojnika pucajući mu u glavu. Italijanski sud je Friedricha Engela 1999 osudio u odsustvu zbog ubistva najmanje 246 italijanskih ratnih zarobljenika u četiri odvojena masakra. Engelu je suđeno u Njemačkoj jer njemačkim se zakonom zabranjuje da njeni građani budu izručeni zbog optužbi za ratne zločine koje su počinili u inostranstvu.
