Prema nalazima istražitelja Haškog tribunala, izmedju 1992. i 2000. godine oko milijardu i po maraka prihoda jugoslavenske carine je prebačeno na račune nekoliko firmi otvorene na Kipru. Kako tvrdi atinski dopisnik Financial Timesa, ovim novcem je kupovano oružje dok je SR Jugoslavija bila pod medjunarodnim sankcijama, a u lanac sumnjivih bankarskih transakcija, bile su, pored kiparskih, uključene i banke u Grčkoj, Austriji, Bugarskoj i Švajcarskoj.
Jugoslovenskim firmama, koje su imale račune kod kiparske banke i filijala atinske Narodne banke, upravljali su predstavnici Beogradske banke, i to preko ekspoziture u Nikoziji. Sa kiparskih računa ovih firmi, vršena su plaćanja američkim, ruskim i izraelskim trgovcima oružjem.
Izveštaj, koji su sačinili istražitelji Haškog tribunala i predali ga grčkoj vladi, a ova ga onda proslijedila Ministarstvu spoljnih poslova Banci Grčke, tereti i prethodne grčke vlade, pojedine političare i poslovne ljude zbog uloga koje su imali u snabdijevanju SR Jugoslavije naftom, oružjem i opremom u vrijeme medjunarodnih sankcija prema Jugoslaviji.
Isti izvor navodi kako je za kompletiranje istrage neophodno obezbijediti pristup dokumentima u posjedu kiparskih i grčkih banaka- za razliku od kiparskih bankovnih institucija, koje su već predočile svu potrebnu dokumentaciju, grčke banke i vlasti odbijaju suradnju.
Haški zvaničnici, sa svoje strane, ne žele komentirati pomenuti izvještaj, želeći, kako kažu, "ostaviti prostora istražiteljima za neometan rad", što se tumači kao svojevrsna potvrda dosadašnjih nalaza o nedozvoljenim finansijskim transakcijama i kršenju tadašnjih medjunarodnih sankcija, postavljenih SR Jugoslaviji.
