Predsjednik Bush će se večeras obratiti naciji u tradicionalnom govoru, kojim američki predsjednici više od 200 godina, američkom narodu i zakonodavcima, članovima parlamenta, odnosno Kongresu, govore o stanju u Uniji - federaciji Sjedinjenih američkih država. Kada to predsjednik Bush učini večeras u 9 sati po istočno-američkom vremenu, što će prenositi sve nacionalne televizijske mreže, biće to 213 put da se nastavlja ova tradicija komuniciranja izvršne i zakonodvane vlasti, koju predvidja Ustav Sjedinjenih država. Priredio Omer Vatrić.
Dok su u većini zemalja svijeta vladali carevi i kraljevi, osnivači američke nacije, na čelu sa ocem nacije Georgeom Washingtonom, ovdje na novom kontinetu uspostavili su temelje demokracije i državnog uredjenja, koje će se, uz minimalnu dogradnju, pokazati najdjelotvornije i najoptimalnije u istoriji. Prema Ustavu Sjedinjenih država donešenom krajem 18 vijeka američki predsjednik mora, sa vremena na vrijeme, komunicirati sa Kongresom ...o stanju Unije i drugim pitanjima koje on smatra neophodnim i korisnim. Ustav ne daje nikakve dalje instrukcije, ali je predsjednička poruka nazvana Stanje Unije postala godišnji politički ritual, koji je započeo sa prvim predsjednikom Georgeom Washingtonom 1789, kada se on prvi put obratio Kongresu i američkom narodu, nastavljajući to svake godine sve do 1796, kada se povukao sa predsjedničke funkcije. Treći predsjednik Thomas Jefferson je odlučio da to ne čini lično. Istoričar Alan Lihtman, objašnjava da je Jefferson osjećao da je takvo pojavljivanje pred Kongresom previše kraljevsko: Tako je Jefferson 1801 odlučio da se lično ne pojavi pred Kongresom, nego da Kongresu dostavi napismeno svoju godišnju poruku. Ali, gledajte, mi smo promjenili taj presedan od kako je Jefferson napismeno umjesto lično prenosio Kongresu godišnju poruku, kada je drugi veliki politički lider došao na scenu - Woodrow Wilson.
Predsjednik Wilson je pred Kongres izašao 1913, kako bi predložio svoj ekonomski plan. Sljedeći predsjednik koji je lično svoj godišnji govor iznosio pred Kongresom bio je Franklin Delano Roosevelt, čiji je godišnji govor prvi koji je direktno prenošen putem radija.
Ustav kaže: infromirati Kongres. Ali, svaki mudar političar zna ukoliko dobiješ priliku za tako važno obraćanje, nećeš govoriti samo Kongresu nego cijelom Američkom narodu. I zaista, predsjednici su koristili svoje godišnje poruke ne samo da informiraju Kongres, nego da javnosti prodaju svoj program, kaze Alan Lichtman.
Abraham Lincoln, je u biti, koristio svoj godišnji govor 1862 da bi započeo svoj prvi napad na ropstvo...govoreći da bez ropstva ne bi ni došlo do američkog gradjanskog rata. Zakon o Ekonomskim pravima Franklina Roosevelta objelodanjen je u jednom od njegovih godišnjih obraćanja o stanju Unije. Harry Truman je izašao pred Kongres da naglasi program kojeg je nazvao Pošten dogovor , a Lyndon Johnson je na istom mjestu 1960 predložio novi Zakon o gradjanskim pravima i napore na iskorjenjivanju siromaštva.
Ova administracija, danas ovdje i sada, objavljuje bezuvjetni rat siromaštvu u Americi, reako je predsjednik Johnson.
Sa ove govornice, rekao je 1982 Ronald Regan, Winston Churchill je tražio od slobodnog svijeta da zajedno stane protiv agresije nacizma. Franklin Roosevelt je govorio o besramnom napadu Japanaca i pozvao naciju na oružje. Dwight Eisenhower nas je podsjetio da je mir kupljen snagom i John Kennedy je govorio o teretu slave i slobode.
Sa istog je mjesta predsjednik George Herbert Walker Bush, otac današnjeg predsjednika, 1991 najavio rat protiv Iračke invazije na Kuvajt, da bi godinu dana kasnije govoreći o stanju nacije izvjestio o uspješno završenom Zaljevskom ratu kojeg su predvodile Sjedinjene države uz učešće još 27 zemalja sa 6 kontinetata.
Večeras se američkom narodu i Kongresu obraća George Walker Bush. On je u istoriju ušao već činjenicom da je to drugi slučaj u cijeloj američkoj istoriji da su otac i sin bili u Bijeloj kući, a zaatim i kontroverznim predsjedničkim izborima, koje su pratile i sumnje u njegove predsjedničke sposobnosti. Kada se lani predsjednik Bush obratio Kongresu bio je to prvo inauguralni govor 20 januara, a zatim je usljedilo njegovo obraćanje 27 februara oba doma Kongresa, koje, tehnički gledano nije bio govor o stanju nacije, s obzirom da je tek preuzeo predsjednički ured. On je svoje obraćanje tom prilikom najvećim dijelom posvetio unutarnjim pitanjima.
Usljedio je medjutim 11 septembar i teroristički napad na Sjedinjene države, nakon čega se predsjednik Bush ponovo obratio Kongresu i američkom narodu. Bilo je to 20 septembra, kada je predsjednik George W. Bush objavio rat terorizmu.
Govoreći u Kongresu on je rekao: Noćas mi smo zemlja probudjena opasnošću i pozvana na odbranu slobode. Naš bol se okrenuo u ljutnju, a ljutnja u odlučnost. Bez obzira hoćemo li naše neprijatelje privesti pravdi ili pravdu našim neprijateljima, pravda će biti zadovoljena...., rekao je tada predsjednik Bush uz buran aplauz. Objavljujući rat teroristima i onima koji pružaju utočište teroristima ili im na bilo koji način pomažu, jasno naglašavajući - Ili ste sa nama ili ste sa teroristima, predsjednik Bush je krenuo u stvaranje svjetske koalicije u borbi protiv terorizma. Pridružile su se, manje ili više, sve zemlje svijeta, uključujući većinu muslimanskih zeamlja.
U medjuvremenu je teroristička mreža al-Qaide, razbijena, talebanski režim koji joj je u Afganistanu pružao utočište je srušen, a novi predsjednik privremene vlade Afganistana Hamid Karzai jučer je bio u Bijeloj kući, a večeras će biti u Kongresu da kao gost čuje obraćanje predsjednika Busha o stanju nacije.
Rat protiv terorizma se, medjutim, nastavlja i kako se očekuje predsjednik Bush će se večeras posebno fokusirati na kampanju koju protiv terorizma predvode Sjedinjene države, pozivajući na najveće povećanje potrošnje za potrebe odbrane u posljednjih 20 godina, i tražeći od Kongresa da gotovo udvostruči budžet za unapredjenje sigurnosti u zemlji.
Uoči večerašnjeg govora o stanju nacije predsjednik Bush uživa istorijski visoko povjerenje američkih gradjana. Prema posljednjem ispitivanju raspoloženja gradjana kojeg su sproveli Washington Post i ABC News 83 posto amerikanaca podržavaju ono što predsjednik Bush radi. U oktobru je to bilo čak 93 posto, što je bila najveća ikada zabilježana podrška jednom američkom predsjedniku.
Bez obzira na ekonomske teškoće i činjenicu da samo tri od 10 amerikanaca misle da je ekonomija zdrava i da značajna većina vjeruje da je adminsitracija predsjednika Busha previše povezana sa velikim korporacijama i da treba pribaviti više informacija o svojim eventulanim vezama sa propalom korporacijom Enron. Kako je rečeno, ekonomija i zdravstvena i socijalna pomoć biće druga ključna tema na koju će se predsjednik Bush večeras fokusirati najavljući svoj unutarnji program.
