Pad vlade u Holandiji pokazuje kolike posljedice Afganistan može imati na domaću politiku

Koaliciona vlada holandskog premijera Jana Petera Balkenendea raspala se u subotu pošto dvije najveće stranke nisu uspjele da se dogovore da li da holandski vojnici ostanu u Afganistanu i nakon isteka ove godine.

Pad holandske vlade je otvorena poruka NATO savezu koji traži dodatne snage za Afganistan i koji je od holandske vlade tražio da razmotri produženje misije njihovih vojnika, koji bi se po ranijem planu trebali povući sa istekom ove godine.

Holandjani imaju blizu dvije hiljade vojnika u Afganistanu, uglavnom u pokrajini Uruzgan, u centralnom dijelu zemlje. Holandjani su u Afganistanu od 2006. godine.

U 2008. njihov mandat je produžen do kraja ove godine. NATO je zatražio da ostanu duže, ali se koalicijska vlada oko toga nije mogla složiti. I, holandski premijer, Jan Peter Balkenende je podnio ostavku zajedno sa svojom vladom. To vjerovatno znači da se vojnici vraćaju kući.

Nedavno istraživanje u Holandiji je pokazalo da opada javna podrška misiji u Afganistanu. U Hagu, glavnom gradu, mišljenja su pomješana.

"U jednu ruku, mislim da trebaju ostati, u drugu ruku mislim da bi trebali završiti tamo. Vidjeli smo na televiziji da neki vojnici kažu da bi trebali završiti posao." Kaže Raijni Wajik, stanovnik Haga.

Dok stanovnica Haga, koja se predstavil;a samo kao Lydia, kaže: "Holandski vojnici grade bolnice, škole, itd. To nije bila vojna misija. Prema tome, mislila sam da je jako dobro za Afganistan da ostanu, ali sada mislim da više ne trebaju ostati."

Medju ključnim akterima u novoj holandskoj vladi može biti Partija slobode. Oni vode kampanju pozivajući na nepovjerenje vladi i zalažu se protiv imigracije.

Njihov lider, Geert Wilders objašnjava zašto se vojnici trebaju vratiti kući: "Mislim da se naši vojnici trebaju vratiti kući, ne zbog toga što sam protiv vojne akcije u Afganistanu, kao lijeve partije holandskog političkog spektra. Mi nismo protiv toga da se borimo protiv Talibana, za slobodu u Afganistanu, ali vjerujemo da su Holandjani učinili dovoljno."

U NATO štabu u Briselu, kažu da će stati uz odluku nove holandske vlada, ma kakva ona bila. Oni bi voljeli da holandski vojnici ostanu, ali glasnogovornik James Appathurai podsjeća da su u koaliciji za Afganistan 44 zemlje:

"Solidarnost je veoma velika i sretni smo zbog toga. NATO nemože i neće itervenisati u unutarnje rasprave pojedinih zemalja, mi to nećemo ni u ovom slučaju, ali sigurno je da želimo održati timske napore."

Ali Anatol Lieven, profesor za izučavanje rata na Kraljevskom Koledžu u Londonu kaže da holandska odluka može imati posljedica unutar Saveza:

"To će sigurno poslati neohrabrujuću poruku Francuzima koji su još uvijek tamo, Kanadjanima, Britancima takodjer, mada što se samih Holandjana tiče njih je malo i njihov broj lako mogu popuniti američki vojnici."

Amerikanci, inače, imaju najviše vojnika u Afganistanu, i predsjednik Barack Obama ove godine šalje dodatnih 30 hiljada. Zajedno sa Britancima, Amerikanci su trenutno angažirani u najvećoj vojnoj ofanzivi od invazije 2001.

I dok povlačenje holandskih vojnika možda neće promjeniti balans vojne moći, pad vlade u Holandiji pokazuje kolike posljedice Afganistan može imati na domaću politiku.