Govoreći o položaju i pravima žena u Bosni i Hercegovini, veliki poznavatelj regiona, podpredsjednik Centra za inovacije američkog Instituta za mir, Dan Serwer, izmedjuostalog kaže:Tijekom rata i kasnije, mnogo puta sam bio u Bosni i Hercegovini, i u ime vlade, i neovisno. Niti jednom jedini puta u tim razgovorima medju zvaničnicima BiH ili čelnicima raznih organizacija nije bila ni jedna žena.
Ovakva slikovita konstatacija mogla se čuti na danas održanoj panel diskusiji pod nazivom Izazovi gradjanskom društvu u BiH, u kojoj su sudjelovale 4 žene iz Bosne i Hercegovine. Amra Selesković, Snježana Šušnjara, Radmila Karlaš i Natalija Petrić su u Americi na 14 dnevnoj turneji, pod pokroviteljstvom Instituta za inkluzivnu sigurnost. Ovaj je institut jedan od programa Fondacije Hunt, na čijem je čelu američka ambasadorica Swanee Hunt, a misija Instituta je borba za zaštitu žena u područjima oružanih sukoba, i nadalje osnaženje žena u obnovi poslijeratnih društava.
Bosansko hercegovačko društvo je i dalje istinski društvo pod muškom dominacijom, pogotovo njegova politička scena, a osnovni razlozi za to su takva politička i društvena super struktura koja je protiv jednakosti žena, kao i pasivnost koja je tipična za većinski dio BH stanovništva, čulo se na današnjoj diskusiji u američkom Institutu za mir koja je kroz prizmu jednakosti žena u BiH , analizirala trenutno stanje gradjanskog društva u BiH.
Amra Selesković, direktorica Udruženja Vesta iz Tuzle, Snježana Šušnjara, profesorica na filozofskom fakultetu u Sarajevu i kosultantica pri Gender Centru Federacije BiH,Radmila Karlaš novinarka i spisateljica iz Banja Luke , te Natalija Petrić, odvjetnica iz Banja Luke, govorile su o svojim iskustvima u dugogodišnjem radu na izmirenju u BiH, putem osnaženja i obrazovanja žena, i promocije ženskog uključenja u društvo i politiku.
Mnoge smo zakone uspjeli uvesti u BiH koji se odnose na prava i zaštitu žena, ali je njihova provedba i dalje vrlo teška, upozorava Natalija Petrić, dok Snježana Šušnjara dodaje da je uvodjenje žena u politiku u većem broju gotovo nemoguće, kada istodobno raste trend, pogotovo u ruralnim područjima, neslanja djevojčica u školu!
Kako prevazići ove i druge probleme? Masovnijom mobilizacijom i boljom uvezanošću, pritiskom na političare, i stranom podrškom, kažu ove žene, ali dodaju da je važnije od toga obrazovanje.
Video prilog o obraćanju 4 aktivistkinje za prava i jednakost žena u BiH možete pogledati uz ovaj tekst, na našoj internet stranici.