Danska policija je danas suzavem i palicama spriječila pokušaj više stotina prosvjednika da se probiju kroz barikade u Kopenhagenu, koje okružuju mejsto održavanja međunarodne konferencije o klimatskim promenama.
Vlasti kažu da je ispred Bella centra uhapšeno više od 200 ljudi.
Unutar zgrade, aktivisti su održali sjedeći prosvjed zbog izbacivanja članova jedne ekološke grupe za koju kažu da je bila akreditovana, ali da joj nije dozvoljeno da učestvuje u radu konferencije.
Konferencija koja se završava u petak nije postigla rezultate niti u smislu usaglašavanja ciljeva za smanjenje izpušnih gasova, niti finasiranja amortizacije troškova posljedica globalnog otopljavanja u nerazvijenim zemljama.
U medjuvremenu je danska ministrica za klimatske promjene jučer dala ostavku.
Inače, sa summita o klimi na zemlji stiže i da je najviše rangirani zvaničnik UN zadužen za pitanje klimatskih promjena, Yvo De Boer, izjavio da su ministri za brigu o okolišu, okupljeni u Kopenhagenu, postigli značajan napredak u brojnim oblastima, uz ogradu - da to ipak nije dovoljno. A u medjuvremenu je Kina optužila razvijene zemlje da se povlače iz ranije datih obećanja da će siromašnim zemljama pomoći u borbi protiv neželjenih klimatskih promjena.
Sporna mjesta i dalje su otvorena na Medjunarodnoj konferenciji o klimatskim promjenama u Kopenhagenu. Medju njima i pitanje kako verificirati radukciju ispuštanja stakleničkih gasova u Kini i drugim zemljama u razvoju.
Sjedinjene Države i druge bogate zemlje insistiraju da se utvrdi način verificiranja tih redukcija. Kina želi da sama kontrolira stepen svog reduciranja, i usput tvrdi da bogate zemlje imaju obavezu da razvijajućim ekonomijama još više finansijski pomognu.
Yvo De Boer je izvršni sekretar Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama. On kaže da se sada delegati nalaze u vrlo odredjenom i važnom trenutku, sa ogromnim poslom još uvijek pred njima:
Da ih nabrojim, ambiciozni ciljevi u redukciji ispuštanja gasova, značajno uključivanje zemalja u razvoju, i snažno finansiranje kako bi se zemljama u razvoju pomoglo da prilagode posljedicama klimatskih promjena.
Kina je najveća svjetska zemlja u razvoju. Ona optužuje razvijene zemlje da se izvlače od obećanja da će pomoći siromašnim zemljama da se bore protiv problema sa klimom. Pekin finansijsku pomoć smatra ključnim uslovom za uspjeh razgovora u Kopenhagenu.
Generalni sekretar UN Ban ki-Moon je, medjutim, upozorio:
Ovo je trenutak kad treba prestati sa upiranjem prstiju, vrijeme je da se svako pogleda u ogledalo i ponudi šta još može da učini, i to važi i za razvijene i za nerazvijene zemlje.
Gospodin Ban, kako kaže, i dalje uzdržano optimistično vjeruje da će pregovarači ostvariti napredak, i dodaje:
Bila bi to veoma ozbiljna greška pregovarača i lidera zemalja da se rastanu preznih ruku.
Prošle godine, Evropska Unija se saglasila da godišnje odvaja 3,6 milijardi dolara za kratkoročno finansiranje zemalja u razvoju izmedju 2010. i 2012. Bogate zemlje izvan Unije, medjutim, nisu slijedile taj primjer. Eksperti procjenjuju da će godišnje potrebe do 2020. godine za te svrhe narasti na više od 100 milijardi dolara.
