Uz konstataciju kako je politika proširenja do sada daleko najuspješnije provođena politika EU, od koje su koristi imali svi, a ponajviše evropska ideja, poslanici Evropskog parlamenta su danas usvojili rezoluciju o proširenju, koja, kada je u pitanju najveće društvo u evropskoj čekaonici, ono sa Zapadnog Blakana, pozdravlja i podstiče napredak kakav je u regionu učinjen na stabilizaciji, reformama i pridruženju evropskoj matici.
Međutim, rezolucijom
parlamentarci poručuju bosanskohercegovačkim političarima da nisu zadovoljni ukupnim
naporima koje ulažu u reforme i približavanje Uniji. Ukupni napredak je tako okarakterisan kao vrlo
ograničen, istaknuto je da je na snazi je zapaljiva retorika, da je politička klima sve prije nego stabilna, a dva entiteta u BiH nisu
u stanju da sačine jednu, jedinstvenu viziju države.
Predsjedavajući Evropskog vijeća, švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt
je tim povodom rekao:
"Tokom ove godine u BiH sam
tamo proveo četiri puna dana, susretao se sa političkim liderima, nastojeći
da ih pokrenem naprijed, nastojeći da im ukažem na opasnost od zaostajanja za drugima
u regionu, koji se kreću prema EU. Možda
je to previše jer kritičari kažu… pustite ih da se sami snađu, to je
njihova, a ne naša zelja…. Ali, moja dužnost je da im ukažem da ako ne postignu
sporazum, ostatak regiona će ih ostaviti iza sebe, a to neće biti dobro za
njihovu zemlju. Upravo na to smo pokušali i još uvijek pokušavamo da ukažemo."
Inače, u danas usvojenoj rezoluciji
ostatak regiona je snažno podržan u reformama i integracijskom procesu, što će
se, pored ostalog, za koji dan potvrditi i ukidanjem viza za dobar dio zapadnobalkanskih
država. Ostalima ostaje upozorenje - dovršite sve traženo što prije, kako bi do
ljeta uhvatili "bezvizni voz."
Kada je riječ o Srbiji, rezolucijom
se konstatuje napredak kakav je zemlja učinila , posebno kada je riječ o
jednostranoj primjeni Privremenog trgovinskog sporazuma. Takva implementacija,
izvedena u uslovima ozbiljne ekonomske krize, dokaz je posvećenosti Srbije da
nastavi ka članstvu u EU, konstatuje se, te zato Evropski parlament poziva Evropsko
vijeće da, što je prije moguće, odluči o
deblokadi tog sporazuma sa Srbijom.
Evropski komesar za proširenje Olli Rehn
je, govoreći o tome, istakao:
"Beograd je pokazao svoje
evropsko opredjeljenje ničim manje nego jednostranom primjenom Sporazuma sa EU.
Uz ovo, očekujem da bi Haški sud sada trebao biti zadovoljan naporima Srbije. Slažem se sa rezolucijom Parlamenta da se
deblokira Sporazum i da se dozvoli Srbiji da krene u novu fazu svoga evropskog
puta."
Vrlo pozitivnim je ocijenjen i dosadašnji napor načinjen u Crnoj Gori u pravcu evropskih i euro-atlantskih integracija. Kada je o Kosovu riječ, pozdarvljena najava Evropske komisije o srednjoročnim trgovinskim ugovorima i početku dijaloga o ukidanju viza. Tu se od Srbije traži konstruktivan odnos, kako bi integracijski procesi tog dijela regiona tekli bez nepotrebnih zastoja.
