U organizaciji Bošnjačko-američkog savjetodavnog vijeća danas je u američkom Kongresu održan okrugli stol na temu: Bosna: Put naprijed. Na panelu je jedan od govornika bio ambasador Douglas Davidson, viši savjetnik State Departmenta u Helsinškom odboru američkog kongresa.
Nakon uniformnog stava da su u BiH potrebne hitne
reforme, prvenstveno ustavne reforme i da se zemlja mora pokrenuti van etničkih
granica, te da ljudi moraju početi razmišljati o onome šta je dobro za cijelu
zemlju, a ne samo za određenu grupu, ukskluzivnom intervjuu za Glas Amerike,
savjetnik State departmenta u Komisiji za sigurnost i suradnju u Evropi
američkog kongresa, poznatoj kao Helsinški odbor, Douglas Davidson daje svoje
viđenje trenutne situacije u BiH:
Mi često previdjamo činjenicu da država funkcionira. Tačno je da postoje problemi. I ovdje u Sjedinjenim državama imamo kongres sa čijim je radom zadovoljno 20% Amerikanaca i u kojem postoje različite debate i neslaganja. Sve je to dio prirode demokracije, a BiH je očigledno vrlo mlada demokracija koja se još uvijek razvija. Jedna stvar koja je danas na ovom panelu naglašena, a koju ne čujemo isuviše često, je važnost ekonomskog rasta. Ako nemate ekonomiju koja raste, to samo dovodi do većih problema. To se trenutno dešava i u Sjedinjenim državama. Mislim da BiH nije neuspjela država, to je država koja, ako učini neke promjene, može imati jako dobru budućnost. Ako ne učini te promjene i ne prevaziđe način razmišljanja iz prošlosti koji još uvijek animira tamošnji politički život, vjerovatno neće propasti, ali vjerovatno neće ni napredovati, ni ekonomski ni politički na način na kojeg bi to željeli svi njeni građani, kao i mi kojima je stalo do te zemlje, kaže ambasador Davidson.
Neki smatraju da bi brži pristup zemlje NATO savezu riješio neke od problema, kao što se navodi u prijedlogu zakona kojeg su napisali senatori John Kerry i Richard Lugar. Ambasadora Davidsona smo upitali da li se slaže sa tim, a on odgovara:
Da, radi se o prijedlogu zakona, ne o rezoluciji, koji bi vjerujem donekle imao snagu zakona ako bude odobren i koji bi obvezivao Zastupnički dom da ga sprovede. Mislim da je veoma čest stav ovdje u Sjedinjenim državama da članstvo u NATO savezu ne bi trebalo biti taoc članstva u EU. Oboje bi bilo dobro za državu. Ako bi članstvo u NATO-u došlo prvo, bilo bi od koristi ne samo za državu BiH, već i za njenu pripremu da ispuni demokratske standarde za pridruženje EU. Da, stoga se nadam da će članstvo u NATO-u doći prije članstva u EU, jer je to očigledno tehnički mnogo složeniji proces. Koliko znam, BiH je jako blizu ispunjenju standarda koji se zahtijevaju za članstvo U NATO-u. Ali isto tako znam da su ustavne reforme, barem za neke zvaničnike NATO-a, uvjet za ulazak. To možda nije nigdje napisano, ali akcioni plan za članstvo se kroji za svaku zemlju posebno. Što se tiče konkretno prijedloga Kerry-Lugar, kongres trenutno ima toliko drugih stvari o kojima raspravlja, tako da ako se ništa ne pokreće u vezi tog prijedloga, to ne znači da za njega ne postoji interes, kaže za naš program ambasador Douglas Davidson.
Apsolutno se ne slažem s navodima kako , sudeći po Butmirskim pregovorima, Sjedinjene Države i EU nastoje podijeliti BiH, komentira nadalje ambassador Davidson trvdnje da se priprema podjela BiH.
Naprotiv, obje strane nastoje održati zemlju jedinstvenom, medjutim, postoji neslaganje oko toga šta je najbolji način da se to i ostvari. Čak ni to neslaganje nije veliko, i koga god da pitate, uključujući i predstavnike ruske Federacije, rekli bi da BiH mora biti jedna država, članica evropske zajednice zemalja. Ono što ponekad može podijeliti stajališta Washingtona i EU, su, na primjer, pitanja poput : je li bolje zatvoriti Ured Visokog predstavnika, ili ga još držati otvorenim, koje sve uvjete trebamo postaviti za pristup Evropskoj uniji.. ali to su taktička pitanja, a sa sveobuhvatnom strategijom se slažu svi. Ali razumijem kako čovjek može tu opću sliku izgubiti iz vida, gledajući samo na pojedinačna neslaganja...Prilično sam uvjeren da bi, ako biste upitali bilo koga iz Evropske Unije, ko poznaje BiH, ta osoba imala isti stav...Kako je rekao veliki lord Ashdown: Vrijeme je okončati vrijeme Daytona, i ući u vrijeme Brusselsa...
Zamjenik trenutnog Visokog Predstavnika, američki diplomata Raffi Gregorian, medjutim, insistira na tome da vlada Milorada Dodika potcjenjuje zajedničku budućnost jedinstvene BiH, izmedju ostaloga, izjavama kakve su nedavne da Ured Visokog Predstavnika može ostati još stotinu godina, a PIC se može sastajati još godinama, ali to više nije problem Republike Srpske. Dakle, ako i SAD i EU žele jedinstvenu BIH, je li onda trenutna vlada Republike Srpske ta koju treba kriviti za probleme, je li to struktura zemlje, je li to entitetsko glasanje, ili je to samo postojanje entiteta, pitali smo ambasadora Davidsona:
Jasno je da gospodin Dodik nije pretjerano kooperativan. Mada je pokazao podršku za reformski paket iz 2006. godine, ove je godine poslao delegaciju da kod američkog Kongresa lobira protiv svake vrste reforme Ustava u BiH. Ja lično , da pravo kažem, ne vidim koja je to razlika izmedju dva reformska paketa. Medjutim, ja mislim da se ovdje dogadjaju stvari tipične za pred izbornu godinu, pa i ovdje u Sjedinjenim Državama. Neke se izjave daju nepromišljeno, u trenucima političke strasti. Mnogi političari tada govore stvari za koje znaju da se svidjaju njihovom izbornom tijelu. Retorika , da kažem, ima jednu časnu tradiciju, i od pamtivijeka je bila način za ubjedjivanje glasača. Medjutim, kada je zemlja u krizi, u kakvoj je BiH, to zasigurno dodatno odmaže. Nije nelegalno ne slagati se s nečim, ali umjesto vrućih izjava kakve ste spomenuli, gospodinu Dodiku bi možda bilo bolje da iznese listu argumenata protiv Butmirskog paketa, kakvu je pripremila njegova delegacija kada je stigla u Kongres. Ja se s tim argumentnima osobno ne slažem, ali ako ništa, barem su došli i razgovarali o tome. Ono što Bosni sada treba jest zdrava politička diskusija, s argumentima, a ne tvrdnje poput: Hoćemo svoj entitet, ili nikada nećemo na ovo pristati, ili pak Moramo ukinuti sve entitete...nikada se ne može doći ni do kakvog kompromisa. Ljudi ne smiju očekivati apsolutno najbolje rješenje, oni moraju prihvatiti dobro rješenje, i moraju se uključiti u zdrave, a ne negativne rasprave, gdje se samo medjusobno vrijedjaju.
VOA: Mislite li u tom kontekstu da bi Dodik za izbornu platformu mogao izabrati plan odvajanja RS-a?
Ambasador Davidson zaključuje:
Zasigurno se nadam da neće. Pretpostavljam da bi to bila dobra fraza za privlačenje glasača... ali, samo zamislite šta bi se moglo dogoditi ako bi se Republika Srpska pokušala odvojiti.Kao prvo, to bi uništilo šansu da zemlja kao cjelina napreduje, a osim toga, kakve su prilike da iko prizna neovisnu republiku Srpsku? Put na dvije odvojene trake ka Evropskoj Uniji? Ako mislite da Kosovo ima teškoća da udje u medjunarodne organizacije, možete onda zamisliti kako bi to bilo za RS. To bi jednostavno bio potez na vlastitu štetu. Sumnjam da bi i Srbija, sa svojim aspiracijama ka članstvu u Uniji , bila sposobna da takvoj Srpskoj imalo pomogne. Ako neko želi živjeti u crnoj rupi Evrope, onda razumijem, ali, ko to odista želi? Kakva je ekonomska osnova za takvo nešto? Mnogo im je bolje u sve prosperitetnijoj, zajedničkoj BiH, sa šansom za napredak.
