Federalni organi reda uručili su odluke o mogućem postupku pljenidbe Islamskog Obrazovnog Centra u mjestu Potomak u saveznoj državi Maryland, u okolini Washingtona.Vlasti takodje namjeravaju oduzeti imovinu povezanu sa njujorškom fondacijom Alavi.Tužioci optužuju tu fondaciju da milione dolara, kroz posredničku korporaciju Assa, usmjerava u banku Melli, čiji je vlasnik iranska država.
Vijeće za američko-islamske odnose, organizacija koja se bavi zaštitom prava muslimana, kritizirala je moguću zapljenu džamija:
- Ono što nas u stvari brine je to da američka vlada oduzima vjerske objekte. Bilo da se radi o džamiji, sinagogi, crkvi, mislim da to šalje zastrašujuću poruku u smislu slobode vjeroispovijesti ljudima svih vjera, i to je nešto što bi trebalo da zabrine sve Amerikance, kaže Ibrahim Hooper, direktor za komunikacije pri ovoj organizaciji.
Glasnogovornik Ureda državnog tužioca u New Yorku, jasno je stavio do znanja da nema nikakvih optužbi za krivično djelo i da ništa nije poduzeto protiv stanara ili posjetilaca tih objekata.
Osim pomenute džamije u Marylandu, sudski dokumenti navode da fondacija Alavi posjeduje i džamije u Quinsu, savezna država New York, u Carmichaelu u Kaliforniji i Islamski obrazovni centar u Houstonu, u Texasu.
- Žalim da svima jasno objavim da je Islamski obrazovni centar u Houstonu neprofitna organizacija. Ovo je nezavisna organizacije koje nije povezana ni sa jednom od tih drugih organizacija, tvrdi Faheem Kazimi, predsjednik upravnog odbora objekta u Houstonu.
U cijeli slučaj uključen je i jedan od njujorških nebodera, poznat kao zgrada Piaget. Prema navodima Associated Pressa - njegova vrijednost prelazi 500 miliona dolara.
Advokat fondacije Alavi, Daniel Ruzumna, kaže da fondacija saradjuje sa američkim vlastima i da su razočarani ovim sudskim procesom. Fondacija će, dodaje on, vladine tvrdnje osporiti na sudu.
Prije nekoliko dana predsjednik Obama je na još godinu dana obnovio već dugo postojeće sankcije protiv Irana, navodeći da se odnosi sa Teheranom još nisu vratili na normalu.
Sjedinjene Države i Iran nemaju zvanične diplomatske veze još od krize sa taocima koja je ulijedila odmah nakon Islamske revolucije 1979. i zauzimanja američke ambasade u Teheranu.
