Prije 40 godina prvi astronaut je sletio na Mjesec, NASA planira iduće godine obustaviti dobro poznati program letova u svemir, uglavnom u svrhu dogradnje Međunarodne svemirske stanice.... U međuvremenu, trebaće proći još najmanje pet godina do konačne izgradnje nove letjelice koja će moći bezbjedno ponijeti astronaute ponovo u svemir....
Kakva je zapravo budućnost svemirskog programa, pitanje je koje mnogi postavljaju. To je bila tema i razgovora sa bivšim astronautom Jimom Lovellom.
U vrijeme kada je Jim Lovell uzlijetao prema Mjesecu, kao član posada u okviru programa Gemini i Apollo, svijet je dijelio, kako kaže, uzbuđenje i oduševljenje tom vrstom poduhvata. Da je nešto eventualno spriječilo Neila Armstronga da bude član posade Apolla 11, Jim Lovell bi letio umjesto njega. Armstrongove prve korake po Mjesecu gledao je iz kontrolnog centra NASA-e u Houstonu i sade se prijeća:
„Nedugo poslije tog leta, bio sam u Evropi. Prijatno sam bio iznenađen oduševljenjem gotovo svakog Evropljanina onim što smo postigli. Njihovo oduševljenje je bilo, skoro jednako našem, američkom."
Jim Lovell, jedno vrijeme rekorder po satima provedenim u svemiru, nikada nije sletio na Mjesec. Kao zapovjednik misje Apollo 13, što je trebalo da bude treće slijetanje na mjesec, uspješno je vratio nazad na zemlju astronaute Freda Haisea i Jacka Swigerta, nakon eksplozije na letjelici.
NASA, rekosmo, od iduće godine namjerava definitivno prizemljiti sadašnje svemirske letjelice. Drugih kojima bi astronauti mogli u svemir za sada nema. Jim Lovell, sa određenom zabrinutošću, kaže:
„Biće to 5 godina praznine do stvaranja nove letjelice, biće pet godina praznine prije nego budemo mogli učiniti nešto. Ništa neće moći u svemir, osim ruskog Soyuza, letjelice razvijene prije mnogo, mnogo godina."
U centru za svemirske letove Marshall u Huntsvilleu, u Alabami, održana je temeljita rasprava, na traženje predsjednika Baracka Obame, o budućnosti svemirskih letova sa ljudskom posadom na kojoj su učestvovali predstavnici NASA-e i neovisni stručnjaci. Dio rasprave bio je posvećen narednoj generaciji svemirskih brodova koji bi trebalo da zamijene sadašnje. NASA radi na razvoju suvremene letjelice slične raketama iz programa Apollo. Raketa sada zvana Ares, trebalo bi da iznese u orbitu modul, sada zvani Orion, koji bi onda sletio i na Mjesec.
Steve Lindsay, direktor ureda za atronaute uNASA-inom svemirskom centru Johnson, ističe da je ključni element projektovanja nove letjelice smanjivanje rizika svemirskih letova:
„Znamo da će i budući letovi biti visoko rizični. Znamo da će i sa mnogim, čak i ogromnim poboljšanjima, rizik biti vrlo veliki. Ali vjerujemo da bi taj rizik mogli umanjiti proporcionalno iskustvu koje imamo. Voljni smo preuzeti rizik, prihvatamo to kao dio onoga što radimo i ponosni smo da to činimo kao dio onoga što radimo."
Druga opcija za koju se zalažu stručnjaci izvan NASA-e je produžiti radni vijek sadašnjim svemirskim brodovima do 2014. godine, držati ih u letnom stanju dok nova letjelica ne bude spremna za polijetanje. Razmatrana je i mogućnost produžavanja života Međunarodne svemisrke stanice čije je zatvaranje predviđeno 2015. godine.
Administraciju predsjednika Obame brine rast troškova svemirskog programa. Podšrka javnosti finasiranju tog programa je u posljednjih nekoliko godina opala. Sada, u vrijeme ekonomske recesije, senatori i kongresmeni, traže svaku mogućnost da skrešu budžetske troškove, a NASA se bori da njen budžet ostane nedirnut.
Jim Lovell smatra da je jedna od mogućnosti ekonomskog oporavka povećanje ulaganja u svemirski program.
„Jedan dio stimulativnog paketa mogao bi biti svemirski program. Prije svega, to je kreativan program, a sav novac se troši ovdje, ne u svemiru. Razvija se tehnologija koju može koristiti i privatni sektor. To je ono što je dešavalo i u vrijeme realizacije programa Gemini i Apollo. Poslovanje u privatnom sektoru imalo je velikih koristi od primjene kompjuterske i druge visoke tehnologije, ubrzano razvijanje našim osvajanjem svemira, i to bi moglo biti i danas nastavljeno."
Jim Lovell kaže da je interes za svemir oživljen zahvaljući i kineskom programu lunarnih istraživanja. Po njegovom uvjerenju jedini pravi put do uspješne misije na Mars sa ljudskom posadom je zajednička vizija i saradnja svih zemalja, zainteresiranih da prodru dublje i dalje u svemir.
