Afganistanci će uskoro izaći na
birališta. Biće to drugi po redu predsjednički izbori od 2001. godine, kada je
talibaski režim zbačen sa vlasti. Najveće otvoreno pitanje je sigurnost. Washington
se nada da će izbori biti dovoljno vjerodostojni i kao takvi pomoći da, prije
svega, sami Afganistanci znatno pojačaju napore na okončanju rata u svojoj
zemlji.
Napad talibanskih
pobunjenika na vladinu zgradu u Kabulu,
glavnom gradu Afganistana , u prošli ponedeljak je vrlo zoran dokaz njihovih namjera
da ometu izbore. Poginula su dvojica policajaca i trojica napadača. Nasilje
koje se uvećava trebalo bi da obeshrabri Afganistance da izađu na birališta.
Snage NATO saveza i
afganistanske armije odgovaraju kontra-akcijama, ističe general Eric Tremblay:
"Provešćemo sve
potrebne sigurnosne mjere da bi preduprijedili
prijetnje. Očigledno je da pobunjenici planiraju mnoge samoubilačke i druge
napade."
Zbog prisustva
međunarodnih vojnih snaga za mnoge Afganistance upitna je legitimnost izbora.
Neki čak vjeruju da će strane sile "izabrati" pobjednika.
Senator John Kerry,
demokrata i predsjedavajući senatskog komiteta za spoljnu politiku, smatra da
takvoj dilemi nema mjesta:
"Strane sile su
neutralne, i tako treba biti. Izbore vidim kao afganistanske, Afganistanci za
Afganistan."
Ako izbori ne bi bili
vjerodostojni, to bi bio problem, priznaje gospodin Kerry:
"U tom slučaju nasilje bi moglo još više eskalirati, a vođenje i upravljanje zemljom moglo bi biti ugroženo."
Sve manje popularan,
sadašnji predsjednik Hamid Karzai je, ipak, glavni favorit među 40 kandidata za
predsjednika. Bivši ministar spoljnih poslova Abdullah Abdullah će, izgleda,
biti jak protukandidat.I bivši ministar
finansija Ashraf Ghani je u vrhu. Iako većina anketa pokazuje da gospodin
Karzai ima prednost, ima i onih po kojima on ne bi trebalo da već u prvom krugu
dobije potreban broj glasova. Karzaiu zamjeraju neodlučnost i neefikasnost. Ako
ponovo pobijedi, analitičar Anthony Cordesman je pesimista u pogledu neposredne
budučnosti Afganistana:
"I u tom slučaju, slučaju
Karzaijeve pobjede, to će biti izbori na kojima su ljudi legitimno glasali. Ali, u
suštini Karzaieva moć leži na korumpiranim, sebičnim moćnicima koji mogu
uticati na tok izbora... Hoće li Karzai biti legitimno izabran? Ne, neće."
Naravno, drugi pak na predstojeće izbore gledaju drugačije.
Na primjer, američki ambasador Karl Eikenberry kaže da i ovi izbori moraju biti
procjenjivani kao dio procesa demokratizacije:
"Afganistan je najmlađa
demokracija u svijetu. Za starije demokracije, ako se analizira nekoliko prvih održanih
izbora, ti izbori su bili bitni, kritični momenti uspostavljanja demokracije u
tim zemljama."
Unatoč dilemama analitičara, unatoč teškoćama u samom Afganistanu, predsjednički kandidati nastavljaju sa predizbornim kampanjama. Do 20. avgusta ostalo je još svega devet dana.