Revizija finansijskog poslovanja institucija Bosne i Hercegovine radi se jednom godišnje. Njome su obuhvaćene sve institucije, agencije i kompanije u kojima država ima većinsko vlasništvo. Revizijom se utvrđuje da li su institucije poslovale prema zakonima, te da li je bilo propusta uzrokovanih greškama, prevarama ili neregularnostima. Uredu za reviziju, također državnoj agenciji, trebalo je 6 mjeseci da obradi prošlogodišnje poslovanje u državnim institucijama i taj rad završen je prije nekoliko dana.
U najkraćem, utvrđeno je da je svaka druga državna institucija kršila propise i zakone, ili pravila propuste. Prema revizorskim kvalifikacijama, 28 institucija zaslužilo je pozitivno mišljenje, a 31 tzv. mišljenje sa kvalifikacijom. U prevodu, radi se o mišljenju revizora sa jasno navedenim propustima.
Državni parlament dobio je pozitivno revizorsko mišljenje, ali u objašnjenju stoji i šest nedostataka . Jedan od njih odnosi se i na racionalniju potrošnju u pojedinim kategorijama troškova i naknada.
Agencija za indikretno oporezivanje dobila je skoro cijelu stranu zamjerki. Slično je i sa Agencijom za unapređenje investicija. Te, i još 25 državnih institucija, uprkos zamjerkama na to kako su poslovale, dobile su pozitivno mišljenje.
S druge strane, 31 institucija ocijenjena je spomenutim mišljenjem sa kvalifikacijom. Za neke od njih, poput Ministarstva vanjskih poslova, navedena je duga lista propusta i kršenja procedura. Pozitivno mišljenje nisu dobila ni Ministarstva vanjske trgovine, sigurnosti, ljudskih prava i odbrane.
Glavni revizor Ureda za reviziju Milenko Šego, pored ostalog, kaže:
„To je složeniji problem u većim institucijama. Recimo, nama Ministarstvo odbrane uzima jedan veliki procenat proračuna. Vjerujem da je to istovremeno dokaz da će se uvođenjem interne revizije u veće institucije, situacija sigurno dalje popravljati."
U revizorskim mišljenjima za 31 instituciju precizno su navedeni propusti i kršenja procedura i zakona. Na primjer, u mišljenju o poslovanju Ministarstva prometa i komunikacija stoji da je analizom izvršenog budžeta utvrđeno da planiranje sredstava nije urađeno u skladu sa racionalnim potrebama, i to kada se u pitanju naknade zaposlenim, putni troškovi i usluge koje se ugovaraju.
Na listi nepovoljno ocijenjenih su i Predsjedništvo, Visoko sudsko i tužilačko vijeće…..
Analizom revizorskog izvještaja lako se može utvrditi da državne institucije propise najčešće krše prilikom javnih nabavki, različitih naknada, plaćanja usluga, transporta ili održavanja.
Glavni revizor nada se da će nalazi njegovog tima biti temelj za odgovornost ljudi koji vode državne institucije:
„Tu se postavlja
pitanje i same odgovornosti. Kada mi napravimo izviješća, dostavimo ih
Parlamentarnoj skupštini, da bi se generirale promjene i situacija krenula
nabolje… Trebalo bi pokretati i pitanje odgovornosti. To je ono što još uvijek
ne postoji, barem ne u onolikoj mjeri u kojoj bismo mi željeli."
Revizorski izvještaj, statistički gledano, ima dva različita lica. Prvo pokazuje porast broja institucija čije poslovanje je ocijenjeno pozitivno.
Drugo lice je podatak da su pozitivno ocijenjene institucije potrošile samo jednu petinu novca iz državnog budžeta. To znači da je više od 600 miliona konvertibilnih maraka potrošeno u institucijama koje imaju razne propuste u trošenju novca poreskih obveznika.