Dok predsjednik Obama tek treba da iznese detalje svoje politike prema Rusiji, Kremlj navodi da od Obamine administracije dobija pozitivne signale vezano za šanse oživljavanja odnosa između Moskve i Washingtona. Parametri ovog novog odnosa će vjerovatno postati jasniji nakon što predsjednik Obama posjeti Moskvu 6 jula zbog razgovora sa svojim ruskim kolegom Dmitri Medvedevim.
U maju je predsjednik Obama rekao ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu da Sjedinjene države i Rusija imaju odličnu šansu da obnove bilateralne odnose po mnogim pitanjima.
Od nuklearnog oružja do njegovog širenja, situacije u Afganistanu i Pakistanu, o tome kako pristupiti Iranu, srednjem istoku, trgovinskim vezama između dvije zemlje, o tome kako riješiti financijsku krizu koja je stavila toliki pritisak na ekonomije svih zemalja u svijetu, rekao je predsjednik Obama.
Ministar Lavrov je pozitivno
odgovorio.
Mislim da radimo na veoma pragmatičan, poslovan način na osnovu zajedničkih interesa kada god imamo iste stavove. Kao i na osnovu međusobnog poštovanja kada god imamo razilaženja, u nastojanju da ih smanjimo radi dobrobiti naših zemalja i međunarodne stabilnosti, rekao je ministar Lavrov.
Jedan zajednički interes je smanjivanje nuklearnih arsenala. Dvojica lidera će primiti izvještaj o postignutom napretku o postizanju ciljeva novog sporazuma koji će zamijeniti sporazum o strateškom smanjenju naoružanja START 1. Napredak bi mogao voditi ka tješnjoj suradnji i po drugim pitanjima, kaže Viktor Kremenyuk, iz Američko-kanadskog instituta u Moskvi.
Mislim da Obama radi pravu stvar. Njegov trenutni prioritet je novi sporazum o strateškom ograničenju na oružje. I ako se to pitanje može riješiti, onda bi to moglo otvoriti nove mogućnosti za rješenje ostalih problema, kaže gospodin Kremenyuk.
Među tim pitanjima je i sprječavanje Irana da pribavi nuklearno oružje, što je u vrhu prioriteta američke vanjske politike. Kao i napredak po pitanju raketne odbrane, čemu se Moskva oštro usprotivila kada je Bushova administracija iznijela planove za raspoređivanje raketnog štita u Evropi.
Pa ipak, način na koji se Rusija odnosi sa ljudskim pravima je pitanje za kojeg ruske grupe za građansku aktivnost navode da bi trebalo biti na vrhu Obaminog dnevnog reda, ali se pribojavaju da to neće biti slučaj.
U martu se predsjednik Medvedev u Kremlju sastao sa bivšim američkim senatorima Chuckom Hagelom i Geryjem Hartom, članovima dvostranačke komisije o američkoj politici prema Rusiji. Dok komisija poziva predsjednika Obamu da potakne pitanje ljudskih prava, također preporučuje da on iskaže poštovanje prema ruskom suverenitetu, istoriji i tradiciji.
Igor Klyamkin, iz Fondacije Liberal Mission u Moskvi, kaže da takve preporuke šalju pogrešan signal.
Ono što to znači je da su demokracija i vladavina zakona strani Rusiji, da su njene vrijednosti i tradicije autokratske i da je to autokratska vladavina. Koristeći se istim riječima kao Kremlj, Amerikanci priznaju slaganje sa takvom vrstom Rusije, kaže gospodin Klyamkin.
Viktor Kremenyuk se slaže da se Rusija mora demokratizirati ukoliko želi modernizirati svoju ekonomiju. Ali on kaže da bi vanjski pritisak mogao biti kontraproduktivan.
Ideja demokratizacije nije imala velikog odjeka u Rusiji. Nije prošla do običnih ljudi, niti onih na vlasti. Stoga bi zahtjevi poštivanja određenih pravila pod takvim uvjetima izgledalo kao fundamentalno miješanje u unutrašnje poslove Rusije, kaže gospodin Kremenyuk.
Tokom američke predsjedničke kampanje, tadašnji kandidat Barack Obama je rekao da Sjedinjene države ne bi trebale odustati od vršenja pritiska za veću demokraciju i transparentnost u Rusiji. Koliko on radi na vršenju takvog pritiska kao predsjednik u trenucima dok se suočava sa drugim pitanjima koja se tiču Washingtona i Moskve će biti jasno kada on bude u posjeti Rusiji od 6-8 jula.
