Da li je BiH i Zapadni Balkan potreban
specijalni američki izaslanik?
Kakva bi bila njegova uloga?
Razmišljanjima o tome pridružili su
se i analitičari Međunarodne krizne grupe zaključujući
na koncu da bi bilo kontra-produktivno
ukoliko bi, pored visokog predstavnika međunarodne zajednice specijalnog
predstavnika Evropske unije i, u regionu aktivnih i za region zaduženih američkih
diplomatskih predstavnika, na scenu stupio još i specijalni predstavnik
Washingtona.
Umjesto toga, sugeriše se, Amerika i
EU treba da koordiniraju napore i instrumenete kakve imaju u rukama kako bi što
bolje pomogli BiH i Zapadnom Balkanu.
Bez obzira na razspoloženje nove američke administracije i pozive da se
uspostavi specijani američki izaslanik za BiH, aktualizirane posjetom američkog
potpredsjednika Bidena Sarajevu, u posljednjih 8 godina, tokom kojih je bio američki
ineters za region bio na niskom nivou, što
šta se promijenilo u snaženju veza BiH i cijelog regiona sa Evropskom unijom, pa
se i odnos snaga “igrača na terenu” izmijenio u korist Brisela, uvjerena je
direktorica za Balkan Međunarodne krizne grupe Sabine Fraiser:
"Mislim da neki od prijedloga, poput uspostavljanja američkog specijalnog
predstavnika za BiH, nisu neizostavno i korisni, pogotovo ne ovoga trenutka. Sasvim
je jasno da to što se dešavalo posljednjih 8 godina je da je cijeli
Balkan krenuo evropskim putem, dakle da je i budućnost BiH i ostalih država
regiona unutar EU. U krajnjem slučaju, nema previše toga što Amerika može da pruži.
Umjesto velikog povratka na scenu i preuzimanja liderstva, mislim da bi bilo korisno da Amerika tijesno
surađuje sa EU i da podrži evropske napore. Zato je bilo jako dobro što su
potpredsjednik Biden i visoki predstavnik EU Solana zajedno posjetili BiH."
Uz takvo stanje stvari, bilo bi krajnje nekorisno imati dupliranje funkcija, što
nikome ne bi donijelo koristi, ni BiH ,
regionu, a i narušilo bi i partnerstvo Brisselsa i Washingtona, što nije u
interesu niti jedne strane:
"Umjesto toga, dvije strane bi trebale da podrže jedna drugu, na
primjer, u slučaju da Evropljani imaju problem sa jednom od strana u
pregovorima na terenu. Ako Amerikanci
imaju dobre odnose sa tom stranom, oni bi trebali, diplomatski, moguće tiho,
pokušati da ubijede tu stranu da promijeni svoj stav. Razumijem da je sada na
sceni velika euforja kako će Amerika biti više umiješana u zbivanja na Balaknu,
ali, na kraju krajeva, Amerika ima mnogo problema širom svijeta. A ako Evropa
kaže… mi preuzimamo vođstvo u BiH i na Balkanu, Amerika bi to trebala i da poštuje"
– takođe naglašava gospođa Frasier.
Naravno, ona priznaje da je zbog slabljenja evropskog raspoloženja prema proširenju
Unije, u posljednje vrijeme oslabio i kredibilitet i privlačna snaga Briseelsa
u region. Zbog toga, procjenjuje, Brissels mora biti ubjedljiviji u uvjeravanju
da će region postati dio zajedničog prostora, kao i da je nasigurniji put prema
stabilnosti i prosperitetu , onaj koji vodi do vrata Evropske unije i u članstvo
u evropskim integracijama.
