Sumorne pokazatelje nastavka urušavanja evropskih ekonomija
još mračnijim čini činjenica da je nezaposlenost, nakon godina progresa, opet
zakucala na evropska vrata. Zvanično, u Briselu se govori o prosjeku od oko 10
posto nezaposlenih na području Evropske unije. Najviši finansijski autoriteti,
posebno oni sa područja zajedničke evropske valute, zato apeluju na poslodavce da , uokliko to
mogu, što više ljudi zadrže na radnim mjestima, i tako podrže socijalnu dimenziju evropskog
ekonomskog oporavka.
Jer, Evropa usred finansijske i ekonomske krize, hita i u
susret socijalnoj krizi. Ove godine niko na području Evropske unije ne treba očekivati
pozitivne ekonomske rezultate ekonomije, a ukoliko se optimistična poredviđanja ostvare,
tek sredina naredne godine donijeće razvedravanje. Do tada, zvanična je ocjena
Evropske komisije, treba očekivati da indeksi uspješnosti evropskih ekonolija
bilježe minuse.
Premijer Luxemburga i predsjednik Eurogrup-a Jean-Claude Juncker ističe:
"Mišljenja smo da je Evropska komisija u pravu kada govori o perspektivi
od minus četri odsto ekonomskog rasta u ovoj godini. To je u skladu sa
podacima što smo ih dobili od država, članica tokom nekoliko posljednjih
dana."
Prevedeno u život, to znači nastavak negativnih trendova, uključujući i
gubljenje radnih mjesta za Evropljane. Već sada se neke od evropskih država teško
mogu nositi sa nezaposlenošću. Primjera radi, u Španiji je stopa nezaposlenosti
prešla je alarmantnih 17 posto.
Gospodin Juncker, ni kada je nezaposlenost u pitanju, nije optimista:
"Nezaposlenost u Evropi će sigurno još rasti. Krećemo se prema ciframa koje sviju, pa i
mene , zabrinjavaju. U srcu smo ekonomske krize, a hitamo u susret socijalonoj
krizi jer desiće se kriza nezaposlenosti u svjetlu svega ovoga što se događa.
Svaka politika u Evropi mora imati u vidu sadašnju ekonomsku i socijalnu
situaciju. Zato ponavljam svoj poziv poslodavcima da ne donose preuranjene
odluke o otpuštanju radnika, posebno u zeljama u kojima postoje kategorije kao
parcijalna zaposlenost, ili kraće radno
vrijeme. U svjetlu nadanja da ćemo se moći vratiti oporavku i razvoju do 2011.
godine, pozivam poslodavce da ne donose ishitrene odluke o otkazima,
pozivam ih da pokažu socijalnu odgovornost."
Upravo želeći pokazati socijalnu odgovornost evropskog vrha, češko predsjedništvo
EU za sutra zakazuje vanredni samit lidera Unije, koji će se baviti socijalnim
aspektima aktuelne krize i pokušati iznaći zajednički odgovor na nju. Međutim,
u Prag već stižu najave nekih od šefova evropskih država ili vlada kako neće
prisustvovati samitu. Razlog je, kako se vjeruje se, bojazan da samit neće
donijeti konkretne rezultate, primjenjive na nacionalne prilike zemalja,
članica Evropske unije.
