Ekonomska i finansijska kriza još nije prošla, naprotiv,
prema finansijskim stručnjacima, barem u Evropi, njenu kuliminaciju tek treba očekivati.
Kao eho evropske, ekonomska kriza na Zapadnom Balkanu podliježe sličnom
razvoju. U svakom slučaju, ukoliko se sada slabi znaci oporavka pretvore u
trend, optimistička prognoza je da će ukupni indeksi rasta oživjeti tek naredne
godine.
Prema riječima Carsten Brzeski, finansijskog eksperta ING banke u Brissels-u, još nismo vidjeli
najgore od krize, kao što se ni ne treba nadati da će ova godina donijeti
ikakvo poboljšanje:
"Kriza je, dakle, tu, sada se samo pitamo kada će proći? Taj trenutak je
još daleko, a kada je riječ o euro-zoni, još nismo vidjeli njeno dno. Još
uvijek vidimo da indikatori povjerenja u finansijski sistem idu nadole,
industrijska proizvodnja u svim evropskim državama je pred kolapsom i tek
ponegdje vidimo znake stabiliziranja ove veoma loše situacije. Međutim,
ove godine ne treba očekivati poboljšanje. To je nešto što se očekuje naredne
godine."
Koliki je rizik da će zapadne banke, koje stoje iza većine banaka u regionu,
zbog krize povući svoj kapital sa Zapadnog Balkana?
"Rizik postoji ali, pošteno, mislim da nije prevelik. Za veliki broj
zapadnih država i banaka to područje jedno od ključnih tržista. Pogledajte
na Baltik, pogledajte austrijske banke u Mađarskoj, ili u nekom drugom istočno-evropskom dijelu. Za
njih je riječ o zaista važnom biznisu. Čak
iako zapadno-evropske banke imaju određene probleme, one se neće povući sa
njihovih novih tržista u istočnoj Evropi i na Zapadnom Balkanu. Dakle, povlačenje
kapitala iz regiona nije realan scenario. Naravno, moguće je zamisliti scenario
gdje sve krene nizbrdo. Tada, naravno, ako se banke bore za opstanak, one će se
povući iz istočne Evrope. Ali ne sada i ne u skoroj budućnosti."
