Evropski lideri su danas započeli samit koji je u cjelosti
posvećen finansijskoj krizi u kakvoj se našla Evropska unija. Komisija i Vijeće
brane evropski plan finansijskog oporavka, ekonomisti traže više novca, dok se, između
redova, potpuno izgubilo pitanje šta sa evropskim proširenjem na Zapadni Balkan.
Ono je, po svemu sudeći, ostavljeno za vrijeme kada će se sa više optimizma
gledati u evropsku budućnost.
Da nije nimalo lak, nego gotovo životno važan zadatak pred evropskim liderima - naći formulu sigurnog ekonomskog oporavka –
govori nekoliko podataka. Primjera radi,
Španija već ima stopu nezaposlenosti preko 15 posto, Francuska 8, što za sobom
povlači ozbiljne socijalne probleme. Plan oporavka evropske privrede, koji su
sačinili Evropska komisija i nadležno Vijeće ministara, trebao bi dobiti
podršku evropskih lidera. Po tom planu prvobitno planiranih oko 200 milijardi
za oporavak ekonomija, u stavrnosti znači gotovo dvostruko toliko za ovu
i narednu godinu, uključujući i novac za očuvanje kakve, takve socijalne
stabilnosti, poput naknada za nezaposlene...
Ekonomski eksperti kažu da je to, međutim, nedovoljno, poručju da treba uložiti više sa računicom da samo u ovoj godini treba svježeg novca 500 milijardi eura, a u naredne tri dvostruko toliko.
Doda li se tome i još uvijek neizvjesna sudbina Lisabonskog sporazuma, te junski izbori za Evropski parlament, gotovo očekivane su bile poruke poput one sa vrha njemačkih vladajućih Demohrišćana da proširenje, sa izuzetkom Hrvatske, mora pričekati.
Koliko god očekivane,
poruke su krajnje loše, tvrdi Hannes Swoboda austrijski socijalista, član
Evropskog parlamenta:
"Poruka je veoma negativna, obeshrabrujuća za vlade zapadnobalkanskog regiona.
Već sada mnoge od njih ne rade svoj posao, jer znaju da će trebati godine za
prijem i čelnici razmišljaju…zašto bih ja radio taj posao, kad mogu da budem
jak premijer, umjesto da radim na kompromisima i unutrašnjim reformama. A taj će
se trend bnastaviti , a to znači da će mladi ljudi željeti da emigiraju iz
zemlje koja nema budućnost, jer nema reformi, a to opet znači da nema ni
pristupanja Uniji. To će stvorii crnu rupu u regionu".
Šefica delegacije Evropskog parlamenta za Jugoistočnu Evropu, Doris Pack, poput
gospodina Swobode aktivna na Zapadnom Balkanu, je i sama prije par dana, podržavajući
njemačku kancelarku Angelu Merkel, digla ruku da, sem Hrvatske, nema govora o
proširenju dok se ne urede stvari kod kuće:
"Ništa se ne mijenja. Svaka od država Balkana zna da ima perspektivu da
postane članica EU. Ali sve tamošnje države, ako njihovi političari zaista
realno razmišljaju, kao i njihovi mediji… svi oni znaju da se u narednih pet
godina jedna, ili dvije od država mogu približiti Uniji kako bi bile što bliže vratima,
ali ne i da uđu na njih".
