Danas, 19. januara Amerikaci odaju počast Martinu Lutheru Kingu, lideru pokreta za ljuska prava i dobitniku Nobelove nagrade za mir. Da nije ubijen u noći 4. aprila 1968. godine, danas bi imao 80 godina i bio jedna od svakako najpoštovanijih zvanica na sutrašnjoj inauguraciji Baracka Obame, prvog Afro-amerikanca kao američkog predsjednika. Borbi američkih crnaca Martin Luther King posvetio je život, vodeći i predvodeći, prije više od 50 godina, kampanje, nenasilne marševe i demonstracije širom Sjedinjenih Američkih Država.
„Danas želim reći svim Amerikancima i svim ljudima svijeta... naš sadašnji pokret neće zaustaviti nikakav talas rasizma....." – rekao je Martin Luther King 1955. godine predvodeći, u gradu Montgomery u Alabami, demonstracije protiv rasne segregacije u vozilima javnog gradskog prevoza i dodao:
„Mi, crni građani Montgomerija odlučili smo se na nenasilne proteste protiv nepravde koju doživljavamo u autobusima dugi niz godina."
U augustu 1963. godine talas protesta velečasnog Kinga prerastao je u nacionalni pokret. Tog je mjeseca više od 250.000 ljudi učestvovalo u prosvjedu organiziranom u Washingtonu. Predvođen Martinom Lutherom, taj marš je bio zamišljen kao snažan pritisak na zakonodavce da usvoje zakon u ljudskim pravima kojim bi bila okončana rasna diskriminacija. Nekadašnji aktivista pokreta Roger Wilkins bio je tada među prosvjednicima okupljenim ispred spomenika predsjedniku Abrahamu Linkolnu:
„Bio je čudesan skup ljudi punih oduševljena i ispunjenih osjećanjem da Amerika postaje jedno. Po prvi put u životu osjetio sam težinu američke svijesti."
„Sanjam da će moje četvoro djece jednog dana živjeti u zemlji u kojoj neće biti suđeni po boji kože, nego po vrijednosti njihove ličnosti..." – jedna je od najčešće citiranih rečenica iz brojnih govora Martina Luthera Kinga kojima je pokret za građanska prava vodio napred i držao pažnju nacije usmjerenu na pitanje jednakosti. Nobelova nagrada za mir dodijeljena mu je 1964. godine. Te je godine predsjednik Lyndon Johnson potpisao zakon o, za sve, jednakim građanskim pravima, a slijedeće godine i zakon o pravu glasa. Tim zakonima ukinuta je rasna segregacija na javnim mjestima i praksa diskrimininacije kojom su crnci sprečavani da glasaju.
„Negdje sam pročitao da najveća moć Amerike pravo protestirati za ostvarivanje prava."
Posljednja kampanja koju je predvodio Martin Luther King bila je ona u Memphisu, u Tennessee-ju u martu 1968. Vodio je marš kojim je podržavan protest radnika gradske čistoće. Protest se izrodio u nasilništvo kada su mladi militanti počeli pljačkati prodavnice. Velečasni King je bio duboko razočaran i obećao je vratiti se u Memphis i predvoditi novi, miran marš. Vratio se i u noći 4. aprila bio ubijen u hotelu Lorraine.
„Vidio sam obećanu zemlju. Možda tamo neću stići sa vama, ali želim da noćas znate da ćemo, kao ljudi, stići do obećane zemlje."
Četrdeset godina nakon njegovog ubistva, mnogi snovi Martina Luthera Kinga su ostvareni, pa i onaj o prvom Afro-amerikancu, predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država. Barack Obama će to biti od sutra.
