U Bosni i Hercegovini ljudi još uvijek ginu od mina zaostalih iz vremena ratnih sukoba 1990-tih godina. Nedostatak novca otežava njihovo uklanjanje. Procjenjuje se da ukupni troškovi za uklanjanje samo jedne mine dostižu 10.000 dolara. BiH je siromašna zemlja, a međunarodni donatori su se, u međuvremenu, okrenuli novim kriznim područjima , Iraku i Afganistanu...
Demineri u BiH se plaše da će hladna zima, kada mnogi u BiH kreću u šumu po drva, donijeti nove žrtve.
"Tamo, preko onog brda, tamo se to desilo“ – prisjeća se Muriz Jukić i po ko zna koji put preživljava prošlu zimu kada je svojim traktorom nagazio na minu i izgubio oko:
"Sanjam tu eksploziju i budim se u znoju."
Muriz Jukić, 43-godišnjak iz sela Vitnica na Igmanu, ranjen dok je prošle zime dok je sakupljao drva u blizini svoje kuće.
Prošlo je 13 godina od okončanja sukoba u BiH i prema međunarodnom sporazumu iz 1997. godine, zemlja je do marta 2009. godine trebala biti očišćenja od mina. Taj rok je produžen za deset godina. Trebalo bi da se ukloni preostalih, kako se procjenjuje, 220.000 hiljada mina i drugih eksplozivnih naprava koje prijete djeci, seljacima, lovcima, planinarima, šumarima, drvosječama...
Kada je u pitanju površina na kojoj se mine nalaze, zvaničnici u Evropi procjenjuju da u BiH još oko 1.000 kvadratnih kilometara teritorije nije očišćeno od mina. Kada se sastave sve bivše prve linije sukoba, gdje je i postavljen najveći broj mina, to čini 14.000 kilometara dugu liniju, što je više od trećine puta oko Zemlje.
Od kraja rata u BiH je od mina ranjeno 1.655 osoba, a 487 nije preživjelo eksplozije. U ovoj, 2008. godini poginulo je 19 ljudi, a 18 teško ranjeno.
Zvaničnici koji koordiniraju napore na prikupljanju sredstava kažu da BiH uspijeva prikupiti oko trećine od planiranih 50 miliona dolara godišnje. Za 2008. godinu SAD su za uklanjanje mina u BiH osigurale 18,4 miliona dolara. I, mada je to za 3,5 miliona više nego 2007. godine , to je još uvijek ispod onoga što je prema tvrdnjama eksperata neophodno da se BiH do 2019. godine očisti od mina.
Provjeravanje postojanja mina po kvadratnom metru košta oko 2,5 dolara. To se čini jeftinim dok se na sabere cijela površina koju u BiH treba provjeriti, što onda prosječnu cijenu lociranja i uklanjanja po jednoj mini diže na 10 hiljada dolara.
„Kod nas su to najvećim dijelom gerilska minska polja, mine „posijane“ bez dokumentacije. Teško ih je naći, utvrditi područje rizika. Nije problem uništiti minu. Najviše vremena i napora potrošimo u otkrivanju područja na koje ćemo usmjeriti operativne akcije, odnosno čišćenje“ - kaže zamjenik direktora Deminerskog centra BiH Ahdin Orahovac.
„Ako pogledate tipičnu dokumentaciju, u njoj se kaže „tri mine, tri metra od stabla jabuke.“ Ali, kada mi uđemo u šumu to više nije lako prepoznati. Znamo da su tamo negdje tri mine i to je naš najveći problem“ - gospodin dodaje Orahovac pokazujući na mapu prekrivenu obojenim tačkama. Plave predstavljaju očišćena, a crvene predstavljaju još uvijek minirana mjesta.
Crvenih tačaka je mnogo, a Salih Hodžić je jedan od deminerima koji nastoje da smanje njihov broj:
"Moram biti poptuno skoncentrisan. Ukoliko mi misli odlutaju, moglo bi biti pogubno.“
Njemu, i ne samo njemu, zabranjeno je da pije alkohol, u 10 naveče mora na spavanje, a kada radi radi u intervalima po 30 minuta. Pauze su obavezne.
"Kada poslije posla dođem kući znam da sam osvojio nekoliko kvadratnih metara novog prostora na kojem se djeca mogu igrati i na kojem niko neće biti ranjen ili ubijen"- kaže deminer Hodžić.
Istog dana kada je u martu ove godine, presjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić pozivao strane donatora da pomognu prikupljanje novca za deminiranje dvojica deminera su poginula, a treći teško ranjen.
Sarajevo, 1984. godine grad-domaćin 14. zimskih olimpijskih igara, kandidiralo se za igre 2010. godine. Kandidatura je odbijena najviše zbog opasnosti od mina u blizini skijaških terena na Igmanu, i bob staze na Trebeviću. To pokazuje koliko minska polja otežavaju razvoj... od poljoprivrede, izgradnje puteva i fabrika do razvoja turizma i povratka izbjeglica.
Kako rekosmo, Bosna i Hercegovina, a i još 14 drugih zemalja dobilo produženje od deset godina da se, u skladu sa sporazumom iz 1997.godine da se u potpunosti oslobode mina i eksploziovnih drugih naprava, nekih zaostalih još od Drugog svjetskog rata. Te zemlje su Britanija, Čad, Hrvatska, Danska, Ekvador, Jordan, Mozambik, Nikaragva, Peru, Senegal, Tajland, Venecuela, Jemen i Zimbambve.
U BiH je od 1996. godine uklonjeno oko 750.000. Većina neuklonjenih nalazi se u ruralnim područjima gdje žive siromašniji. Kada ovih hladnih dana krenu u šume po drva, to za njih može biti kobno.
