Finansijska kriza i oslabljena globalna ekonomija direktno se odražavaju i na brojne porodice useljenika u SAD, i ovdje na američkom tlu, i na porodice kojima pomažu u svojim matičnim zemljama, i na ukupnu ekonomiju tih, matičnih, zemalja.
Od New Yorka, preko Hong Konga do Filipina, odnosno na primjeru filipinskih imigranta, a slično je i sa useljenicima iz BiH i svih drugih zemalja emigracije, moguće je pratiti tok nevolja uslovljenih sadašnjim ekonomskim i finansijskim nedaćama.Američka ekomija u najgoroj krizi od 1930-tih, nezaposlenost najveća u posljednjih 14 godina, a previđa se ida će biti i veća, su loše vijesti za milione useljenika.
U Queensu, zapravo u u Woodside-u, gdje se nalazi najveća zajednica filipinskih imigranata u New Yorku, svi su zabrinuti.
"Ako ovdje izgubim posao to će biti veliki problem" - kaže Edilyn Recibe, useljenica sa Filipina koja u New Yorku živi već 10 godina. Zbog te neizvjesnosti smanjila je iznos novca koji šalje porodici na Filipinima.
"I sestra mi je rekla da čuvam novac za sebe, jer je čula da mnogi u Americi gube posao.”
Ljudi u Americi smanjuju potrošnju, opada uvoz robe iz Azije (naravno i sa drugih kontinenata), azijska (i druge) ekonomija trpe….
U Hong Kongu živi oko 130.000 radnika sa Filipina. Većinom rade kao kućne sluge, ali ni njih ne mimoilaze teškoće, kaže financijski analitičar Abe de Ramos.
"Već su zatvotrena neka radna mjesta u financijskom sektoru i trgovini. Sa povećanom nezaposlenosti domaćinstva će imati manje novca da plaćaju za poslugu.”
Filipinski imigranti širom svijeta su na Filipine lani poslali više od 14 milijardi dolara, što je 13 procenata ukupnog društvenog proizvoda te ostvrske države. Primjera radi, novcem iseljenika podsticana je gradnja kuća. Sa manje novca od Filipinaca iz inostranstva gradiće se manje. A gradnja je “posao” u kojem učestvuju i od kojeg koristi imaju mnogi. Porodica Alice Balladares ima lijepu dvospratnu kuću sa garažom, izgrađenu novcem kojeg je slala kćerka sa Srednjeg Istoka. Oni se sada susreću sa drugim problemom:
"Da, imamo lijepu kuću, ali su problem naše svakodnevne potrebe."
Tome treba dodati i drugi problem, izražen svuda tamo gdje dolar nije domaća valuta, a novčane pošiljke uplaćuju se upravo u toj valuti. Vrijednost dolara je opala, odnosno smanjena je kupovna moć novčanog iznosa dobijanog za istu količinu poslanih dolara.
Raymond Regner, čija se kompanija u New Yorku bavi transferom novca na Filipine, kaže da se novčane pošiljke, ipak, nisu znatno smanjile jer Filipinci imaju jak osjećaj odgovornosti prema svojima na Filipinima i uvijek će im slati novac.
"Bez obzira šta se desi, oni će slati novac, čak ako njima ništa ne bude preostajalo.”
Ipak, mnoge porodice na
Filipinima plaše se da njihovi rođaci u SAD i u drugim zemljama neće izbjeći posljedice
globalnog slabljenja ekonomije. Takva nevolja prijeti, naravno, i drugim useljenicima.
