Oni koji danas žive u BiH dobrim dijelom ne osjećaju državu svojom, nezadovoljni su ekonomskom situacijom i imaju malo nade da će se stvari u budućnosti popraviti – najkraći je mogući sažetak Gallupovog godišnjeg istraživanja provedenog na područuju balkanskih država.
Rezultati istraživanja, prezentirani danas u Briselu, ukazuju da stanovnici BiH, po vlastitom mišljenju, proživljajaju sada jedan od ne pretjerano svijetlih perioda. Njihovi odgovori na pitanja o identitetu države, povjerenja u vladu, ekonomsku situaciju, Evropu, budućnost…. su vrlo pesimistični, Bosanci i Hercegovci ne nadaju se boljem, nikome ne vjeruju, niti smatraju da ih Evropljani rado žele vidjeti u svome društvu.
Kada su u pitanju ekonomske prilike, ogromna većina nije zadovoljna. Veći pesimisti su u Federaciji BiH. Tamo dvije trećine upitanih ne vjeruje da će se uskoro stvari popraviti, dok je sličnog mišljenja 44 odsto upitanika iz Republike Srpske.
Što se tiče vlade, ona je pobrala najveće kritike. U prosjeku, 67 posto građana BiH daje negativnu ocjenu. Ocjene su oštrije i nezadovoljstvo procentualno veće u FBiH, gdje je nezadovoljnih do 70 posto, u odnosu na 56 posto negativnih ocjena iz RS. Ključne zamjerke su loši rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Kada je riječ o Evropskoj uniji, većina upitanih nema povjerenja u njene institucije. Prema Briselu nešto su blaži u Federaciji - samo 45 posto ih ne vjeruje u Uniju, dok su u Republici Srpskoj sa čak 77 posto “sumnjičavih” gotovo jednoglasni da EU nije adresa kojoj treba vjerovati. U Republici Srpskoj, a na tom području je, gledajući na Balkan u cjelini, najjače izražen sjećaj da ih Evropa odbacuje. Polovina upitanih se tako izjasnila, dok u Federaciji BiH pak dvije trećine učesnika ankete ne misli da bi bili neželjeni gosti unutar evropske porodice...
Najjače, međutim, odzvanjaju rezultati odgovora na jednostavno pitanje “da li BiH osjećate kao svoju državu.”
Čak 90 posto upitanih u Republici Srpskoj odgovorilo sa "NE", dok je na federanlnoj strani polovina onih koji Bosnu i Hercegovinu osjećaju kao svoju državu.
Šta to znači… kada su u pitanju samo Bosanci i Hercegovci?Prije svega da su su promjene u mnogim tamošnjim glavama neophodne.
Šta bi to, još ozbiljnije, moglo da znači za područje zapadnog dijela Balkana?
Prema doskorašnjem visokom zvaničniku Pakta stabilnosti i bivšem ministru vanjskih poslova Srbije Goranu Svilanoviću to znači da svijest o cijepanju Balkana još nije okončana:
"Strah od nastavka cijepanja je u zraku. Tek 10 posto ljudi u Republici Srpskoj se identifikuje sa zemljom u kojoj živi. Treba biti svjestan toga, jer to može da znači da je ono što čekaju prilika da glasaju.....”I izdavač dnevnika Koha Ditore Veton Surroi upozorava:
"Bojim se da je istraživanje pokazalo, na primjeru BiH, da imamo posla sa nedovršenim državama. A Bosna i Hercegovina nije usamljena u tom problemu. Pitanje državnih statusa, na žalost, još uvijek nije okončano u našem regionu. Tri su otvorena pitanja…. BiH…. Kosovo…. a tu je i Srbija.... Ona, držeći otvorenom opciju novih rezolucija o statusu, samu sebe ne smatra dovršenom zemljom".
U svakom slučaju, a rezultati Gallupovog istraživanja to očigledno pokazuju, pred međunarodnom zajednicom i EU je vrlo ozbiljan posao na novom pristupu i novoj terapiji balkanskih “pacijenata, posebno kada je u pitanju Bosna i Hercegovina koju sada i za sada ipak previše njenih državljana ne doživljavaju kao svoju državu.
