Linkovi

SAD: Pola vijeka postojanja NASA-e


Američka Nacionalna agencija za aeronautiku i svemirska istraživanja - poznatija po skraćenici NASA - prvi put je otvorila svoja vrata prije 50 godina. Pola stoljeća kasnije njen najvažniji cilj i dalje je istraživanje svemira. Treba reći da ni svemirska utrka sa tadašnjim Sovjetskim Savezom nije bila nevažna. Definirao ju je 1961. godine mladi američki predsjednik John F. Kennedy.

"Odlučili smo da stignemo do Mjeseca u ovoj deceniji, ne zato što je to lako, nego upravo zato što je teško."

Ali više od bilo kojeg pojedinačnog događaja, lansiranje prvog sovjetskog satelita, Sputnjika, 1957. godine, uvelo je svijet u eru svemirskih istraživanja. Vrlo brzo i Amerikanci su lansirali svoj prvi satelit, Explorer One. Nedugo nakon toga Dwight Eisenhower, predsjednik SAD u to vrijeme, 1. oktobra 1958. godine potpisao je uredbu o osnivanju Nacionalne agencije za aeronautiku i svemirska istraživanja. Samo šest mjeseci kasnije, najavljen je projekat Mercury. U okviru tog projekta, SAD su poslale u orbitu ukupno sedmoricu astronauta. Prvi od njih predstavljeni su javnosti 9. aprila 1959. godine.

U jednom intervjuu, astronaut Alan Shepard, prisjetio se toga dana:

"Bio je to, naravno, jedan od mojih najsretnijih dana. Toga dana smo svi zajedno zvanično postali prva američka astronautska grupa."

Alan Shepard bio je prvi Amerikanac u svemiru. Njegov let u kapsuli bez prozora zvanoj Freedom Seven 5. maja 1961. trajao je samo 15 minuta. Svi zadaci u okviru projekta Mercury ispunnjeni su 20. februara 1962. godine. Tog dana, tokom leta od 4 sata i 55 minuta, astronaut John Glen obletio je tri puta oko Zemlje.

Nakon projekta Mercury, uslijedio je program Gemini sa dvočlanim posadama, svemirskim šetnjama i spajanjima letjelica u orbiti. Gemini je utabao stazu za ambiciozniji program Apollo, sa tročlanim posadama, snažnijim raketama i mjesečevim modulima. Taj program obilježen je uspjesima i jednom tragedijom, kada su u požaru prilikom testiranja Apollo One poginula tri astronauta.

Poslije te tragedije NASA je krenula u istraživanja sa novim elanom.

I konačno, 20 jula 1969. godine astronaut Neil Armstrong ispunio je najvažniji cilj programa Apollo – kročio na tlo Mjeseca, izgovorivši i sada čuvene riječi: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali ogroman skok za čovječanstvo."

Još šest misija Apollo poslato je na Mesec, završno sa Apollom 17 1972. godine.

Nešto kasnije, Amerikanci i Sovjeti su počeli sarađivati u svemiru i jula 1975. godine Sojuz i Apollo su se spojili u orbiti.

Bio je to kraj ere programa Apollo, ali i početak novog poglavlja. Orbiter Columbia, letjelica za višekratnu upotrebu, prvi put je poletio 1981. godine. Letjelice tog tipa odnijele su u orbitu bezbrojne satelite kao i svemirski teleskop Huble, omogućavajući otkrića koja su privukla pažnju svijeta. Posljednja popravka Hublea predviđena je za kraj ovog mjeseca.

Tokom ostvarivanja programa letova tog tipa svemirskih letjelica, nazvanih jednostavno shuttle, dogodile su se dvije velike nesreće. Januara 1986. godine shuttle Challenger je eksplodirao po uzlijetanju, odnijevši živote sedmoro astronauta. Februara 2003. godine shuttle Columbia raspao se pri povratku na zemlju, takođe odnijevši sedam života.

Posle duge pauze, letovi shuttle-a su nastavljeni jer su od bitne važnosti za najambiciozniji naučni poduhvat u istoriji - izgradnju Međunarodne svemirske stanice. NASA namjerava da ih iz upotrebe povuče 2010. godine. U međuvremenu, agencija punom parom radi na konstruisanju, izgradnji i testiranju nove generacije letjelica koje će ponovo odvesti ljude na Mjesec, pa i dalje u svemir.

XS
SM
MD
LG