Ono što se sada dešava u Gruziji ponovno je pažnju usmjerilo na pitanje širenja NATO saveza na zemlje iz sastava bivšeg Sovjetskog Saveza, a vojna ofanziva Moskve na Tbilisi ističe kontroverze koje prate širenje Sjeverno-atlantskog saveza na istok.
Od osnivanja u desetljećima koja su slijedila NATO je štitio Evropu od pritisaka sovjetskog bloka, bio protuteža politici sovjetskog režima. Nakon kolapsa komunističke imperije prije gotovo 20 godina, odnosi između NATO-a i Moskve su prvo otoplili, a zatim se i znatno poboljšai. No, upad ruskih vojnih snaga u Gruziju, potencijalnu članicu NATO-a, duboko je uznemirila NATO savez. Zvaničnici tog saveza kažu da su se odnosi između Moskve i NATO-a pogorčali i prije invazije na Gruziju.
James Appathurai, glasnogovornik NATO-a, sada će reći:
«Naši su se susreti izmijenili. Dosadačnji sastanci su bili prilično opušteni, bilo je vise zajedničkog nego razlika.Sada se mora prilično otvoreno govoriti o pitanjima poput proširenja NATO-a, Kosova, situacije u Gruziji... pitanja u kojima se NATO i Rusija ne slažu.»
Proširenje NATO saveza je već neko vrijeme problem između Rusije i NATO-a koji tinja. Na samitu zemalja, članica Saveza prošlog aprila, dogovoreno je da Ukrajina i Gruzija postanu članice. Rusija se, međutim, oštro protivi takvom potezu. Ruski ambasador UN Vitalij Ćurkin je to posebno naglasio na novinskoj konferenciji u povodu gruzijske krize.
«Nikada nismo krili naše mišljenje da je proširenje NATO saveza pogrešno, i da svaki novi val proširenja stvara nove probleme po pitanju sigurnosti. Smatramo da postoje bolji načini da se nosimo sa problemima evropske i euro-atlantske bezbjednosti. Smatramo da su načini kojima se Rusija uključuje u rješavanje problema kooperativni načini, a ne takvi da isključuju iz postizanja rješenja.»
I prije ruske vojne akcije u Gruziji, ruski ambasador u NATO savezu Dimitri Rogozin je upozoravao da je proširenje NATO-a do samih granica Rusije , neprihvatljivo:
«NATO ima relacije s Ukrajinom, ima relacije s Gruzijom, ali ima i odnose sa Rusijom. Treba pravilno izbalansirati interese. Morate uzeti u obzir naše gledište i sa vojnom mašinom NATO-a ne prilaziti ruskim granicama.»
Pitanje proširenja NATO-a je ukazalo na podjele i među samim članicama Saveza glede mogućih posljedica uključenja Gruzije i Ukrajine. Jedno od kontroverznih pitanja je bilo da li bi NATO savez bio pripravan braniti te zemlje ukoliko bi eventualno dočlo do sukoba između jedne od njih i Rusije. Prema članu 5 povelje NATO-a, napad na jedno članicu saveza se tretira kao napad na sve članice. I dok je Washington od početka snažno podržavao prijem Ukrajine i Gruzije, Francuska i Njemačka su se tome protivile.
Ruski ambassador, gospodin Rogozin upozorava da bi proširenje Saveza na spomenute zemlje, ugrozilo dosadašnji status-quo:
«Došlo bi do istinskog zahlađenja u našim odnosima. Amerika i NATO bi time izgubili važnu rusku podršku.»
Ta ruska podrška već postoji u operacijama u Afganistanu. No, neki analitičari procjenjuju da misija u Afganistanu predstavlja još jedan dugotrajni izazov Savezu. U operacijama protiv ostataka bivšeg talibanskog režima raspoređeno 53 hiljade vojnika NATO-a, uključujući i logističko osoblje.
Nick Grono iz Međunarodne grupe za krize, ne-vladine organizacije za prevenciju sukoba, kaže da trupe NATO-a nisu kako treba osigurale jug Afghanistana i dodaje:
«A kada pošaljemo vojnike NATO-a u to područje, oni nailaze na vrlo jake i uporne pobunjenike.»
Zvaničnici NATO saveza u Brusselsu ističu da obezbjeđivanje stabilnosti u Afganistanu, a i proširenje Saveza na istok sada zaista predstavljaju dva najveća izazova NATO-a. A oba ta izazova, dodaju oni, uključuju i Rusiju.
