Dok u Hagu očekuju da se Radovan Karadžić pojavi u pritvorskoj jedinici, najvjerovatnije početkom naredne sedmice, analizira se i optužnica protiv njega koja je, u isčekivanju Karadžićevog hapšenja, sažeta u odnosu na prvobitnu, podignutu 1995. godine. I sažeta, optužnica ga, zajedno sa Ratkom Mladićem, tereti za najteže ratne zločine.
Prvu optužnicu protiv Karadžića i Mladića je novembra 1995. godine podigao tadašnji glavni tužitelj Richard Goldstone. U 36 tačaka, optužnica je bivšem političkom i vojnom zapovjedniku bosanskih Srba na teret stavljala genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja i kršenja ženevskih konvencija.
Pet godina poslije, tadašnja glavna tužiteljica Carla del Ponte je optužnicu sažela u samo 11 tačaka, nadajući se da bi se proces protiv Karadžića mogao voditi zajedno sa procesom protiv Momčila Krajičnika, koji se tada već nalazio u pritvoru ćekajući suđenje.
Međutim, i tako i sažeta, optužnica nije izgubila na težini. U nju su uključeni svi ranije pobrojani zločini, s tim što se sada dvije tačke odnose na genocid, pet takačaka za zločine protiv čovjeccnosti, tri za kršenje zakona i običaja ratovanja i jedna za kršenje ženevskih konvencija. Ta optužnica, vjeruje se u Tribunalu, trebala bi da doprinese efikasnosti sudskog procesa, odnosno da tužiteljima olakša dokazivanje počinjenih zločina, ali i optuženom da ih, ukoliko mu to pođe za rukom, pobije.
U Hagu, ali i u Briselu danas, uz zadovoljstvo činjenicom da će se Radovan Karadžić konačno naći pred licem pravde, podsjećaju da spisak haških nadu da bi se i on uskoro mogao naći u pritvoru u Scheveningenu.
