Linkovi

Evropska unija: Deseta godina zajedničke valute


Evropska unija obilježava ovih dana deset godina od uvođenja zajedničke evropske valute.

Da li je euro zbližio Evropljane ili ih je izložio previsokim cijenama i troškovima života kakve ne pamte?

Biće to, sasvim sigurno, tema brojih rasprava i stručnih analiza koje će uslijediti narednih dana u brojnim tijelima Evropske unije i zemljama članicama.

Ukoliko pitate Evropljane, prije svega one obične, svakodnevne, šta misle o euru, mišljenja će biti podijeljena. Nikada veća kursna razlika između eura i dolara čini evropsku valutu poželjnom turistima koji idu na američko tlo, te rado odlaze preko okeana kupujući sve i svašta što je, u poređenju sa cijenama u zemljama euro-novčanica ravno bescijenju. Sa druge strane, ne mali broj upitanih je spreman da potvrdi kako je sa eurom sve postalo skuplje, život postao teži i ono što se nekada lako kupovalo i plaćalo, danas je teško dokučivo.

Problem nastaje kada je riječ o cijeni hrane koja vrtoglavo raste, ali čije divljanje radije pripisuju globalnom zagrijavanju i manjku poljoprivrednog zemljišta, nego toj zajedničkoj evropskoj valuti. U svakom slučaju, euro je projekat bez primjera u istoriji. Objedinio je tržišta, usaglasio ponudu i potražnju i od širokog evropskog prostora načinio tržiste kakvo nema premca po snazi i broju ljudi koje pokriva... Eurom se služi približno pola milijarde ljudi.

Evropski komesar za ekonomska i monetarna pitanja Joaquín Almuunia ističe:

"Najveća promjena u našem predviđanju finansijskih kretanja, u poređenju sa onima od prošle godine, je inflacija za 2008. godinu, koja je došla iz dobro poznatih razloga. Rasle su cijene nafte, sirovina, hrane i inflacija se popela do 3,6 posto, a u zoni zajedničke evropske valute, do 3,2 posto. Rast cijena će se, nadamo se, zaustaviti i početi da pada u posljednjoj četvrtini ove godine i u 2009. godini, a prosječna inflacija će u prostoru eura biti 2,2 posto".

Kako euro ne ide bez politike, tako se unutar euro-društva, koje sada, sa Slovenijom, Kiprom i Maltom, broji 15 evropskih članica, javljaju različita mišljenja o tome kako treba voditi Evropsku centralnu banku, koja iz Frankfurta kontroliše život i bilo eura, reagujući na svaku prijetnju nestabilnosti zajedničke valute. Jedni bi htjeli da ta banka bude odgovorna za opštu evropsku projekciju ekonomske budućnosti, dok drugi, uključujući i domaćine, Nijemce, žele centralnu evropsku bankarsku instituciju kao maksimalno nezavisnu instituciju.

Sve vodi na to da će deset godina od uvođenja eura biti iskorišteno kao povod za poseban evropski samit gdje će jedina tema biti finansijska budućnost Unije i njene zajedničke valute. I to u situaciji gdje jedni (oni koji su unutar monetarne unije) nalaze razloga za dalje širenje eura, dok oni koji još uvijek koriste nacionalne monete, za sada odolijevaju projektu zajedničke finansijske prespektive, ili za taj projekat nisu zreli. .

XS
SM
MD
LG