Čelnici država i vlada 19 zemalja, članica NATO saveza sastaju se početkom aprila u Bukureštu, glavnom gradu Rumunije. ”Vruća pitanja“ dnevnog reda biće svakako proširenje saveza primanjem novih članica, te budući angažman vojnih snaga NATO-a u Afganistanu.
Vojno, NATO je 2003. godine prisutan u Afganistanu. Na jugu te zemlje, vodi operacije protiv ostataka talebanskog režima zbačenog 2001. godine snagama koalicije koju su predvodile Sjedinjene države. Na pomoći izgradnji afganistanske nove države i stabiliziranju stanja u zemlji učestvuje 41 hiljada vojnika.
Charls Kupchan, analitičar pri Vijeću za vanjske odnose iz Washingtona, ocjenjuje da su snage NATO-a dale određeni doprinos vladi predsjednika Hamid Karzaia u nastojanjima da uvede red, posebno na sjeveru i istoku Afganistana, ali i ističe da su talebani uspjeli, preuzeti kontrolu nad nekim dijelovima na jugu Afganistana:
”Broj poginulih odnedavno se povećava, više je nasilja, brojniji su samoubilaki napadi, više napada i na vojnike NATO saveza, afganistanske vojnike i civile“ - kaže gospodin Kupchan.
On smatra da je isuviše rano reći što će koalicione snage uspjeti učiniti i slaže sa drugima koji kažu da će pitanje Afganistana dominirati predstojećim samitom. Ključno je pitanje da li će više zemalja pristati da pošalju dodatne trupe, ukoliko će te snage biti raspoređene na jugu Afganistana, poprištu najžešćih sukoba sa talebanskim borcima.
Osim Afganistana, prijem novih članica je očekivani čin na samitu u Bukureštu.
Analitičari smatraju da će Albanija i Hrvatska glatko biti pozvane da se pridruže savezu. Prijem Makedonije, zvanično Bivša jugoslovenska republika Makedonija, je nejasan.
Robert Hunter bivši ambasador SAD pri NATO savezu, uvjeren je da će Grčka zaprijetiti vetom da bi osujetila prijem Makedonije.
”Grci su zabrinuti jer imaju pokrajinu nazvanu Makedonija i boje se da bi to mogao biti povod za određene teritorijalne pretenzije. Mislim da je samit momenat kada bi Grci zaista trebalo da odstupe i prihvate mogućnost da se jedna zemlja naziva kako joj najviše odgovara. Bolje je imati članicu više u okviru saveza. Ali, to tek treba da se riješi."
Osim Makedonije, drugi problem su zahtjevi Gruzije i Ukrajine da počne proces u pravcu prijema tih zemalja u punopravno članstvo. Rusija ne-članica NATO saveza , snažno se protivi eventualnom članstvu Ukrajine i Gruzije. Za prijem tih zemalja nisu ni neke članice NATO saveza, primjera radi Njemačka i Francuska.
Tokom nedavnog susreta sa gruzijskim predsjednikom Mikhailom Saakashvillijem, predsjednik SAD George Bush ponovio je podršku prijemu Gruzije. Gospodin Bush će posjetiti i Ukrajinu prije početka samita NATO saveza.
Gospodin Kupchan smatra da će ta i posjeta biti za Rusiju biti snažna provokacija:
”Dio njegovog programa sloboda... učinimo posjetu Baltiku.... zaustavimo se u Gruziji... otiđimo do Ukrajine.... po mom mišljenju je svojevrsno stavljanje prsta u oko Rusima.“
Koliko god da se NATO fokusira na pitanja kao što su misija u Avganistanu i prijem novih članica, analitičari se slažu u procjeni da će konačni ishod samita pomoći da se još preciznije odredi budućnost i jedinstvenost NATO saveza, sada o određenoj fazi preustrojavanja.
