Kubanski predsjednik Fidel Castro je dao ostavku na mjesto glavnokomadujućeg oružanih snaga i funkciju predsjednika Kube, nakon što je prije 49 godina tokom revolucije nasilno preuzeo vlast. Odluku o povlačenju Castro je saopćio u današnjem izdanju vladinog lista Granma. Na zasjedanju Narodne skupštine Kube zakazanom za nedjelju planiran je izbor novog predsjednika.
U obrazloženju svoje odluke gospodin Castro je istakao da želi pripremiti kubanski narod za njegovo dalje odsustvovanje nakon toliko godina provedenih na vlasti, posebno naglašavajući da bi za njega bila izdaja vlastite savjesti prihvatanje odgovornosti koje fizički više nije u stanju da nosi. Njegova ostavka nije oproštaj od kubanskog naroda i on će, kako je naveo, nastaviti da piše o svojim razmišljanjima.
Kubanski predsjednik se nije pojavio u javnosti otkako je bio podvrgnut operaciji crijeva u julu 2006. godine, a njegov brat Raul od tada obavlja funkciju predsjednik Kube. Svo to vrijeme, a posebno sada svjetska pažnja je usmjerena na ono šta će događati na državi-ostrvu, u zemlji u kojoj ljudi žive pod ekstremnim komunizmom već gotovo pola stoljeća. Za tih pet decenija Kubanci su navikli da nemaju mnogo. Snabdijevanje hranom je još uvijek racionalizirano, a nestašice svih vrsta su uobičajene. To se ubrzo vjerovatno neće promijeniti.
Raul Castro, Fidelov brat i nasljednik, ponavlja da Kuba neće napustiti socijalizam. Na okupljanjima kojima je slavljen dan revolucije u julu 2007. godine, on je odbacio špekulacije da će odsutnost ili odlazak njegovog starijeg brata dovesti do dramatičnih promjena.
”Bilo je teških mjeseci, ali sa posljedicama potpuno drugačijim od onih koje su predviđali naši neprijatelji. Neprijatelj je očekivao i sanjao da ćemo zapasti u haos i da će kubanski socijalizam kolabirati, rekao je tada Raul Castro.
On je u više navrata jasno stavljao do znanja da bi želio oživjeti ekonomiju i pažnju usmjeriti na povećanje poljoprivredne proizvodnje. To bi mogla biti indikacija da će se donekle udaljiti od politike svog brata, smatra bivši američki diplomata i stručnjak za Kubu, Wayne SMith.
”Raul Castro je pragmatičan, i zapravo mislim da će biti mnogo otvoreniji za odnos sa SAD i prema ostatku svijeta nego je to bio njegov brat.”
Čak i prije bratove ostavke, Raul Castro je ponudio ruku mira Americi, koja inače Kubu drži pod ekonomskim embargom još od početka 60-tih godina. S druge strane, američki zvaničnici su jasno naglasili da Washington nema namjeru da pruži ruku komunističkom režimu Kubi. Glasnogovornik State Departmenta Tom Casey je o tome govorio u julu 2007. godine.
”Smatramo da bi trebalo prvo doći do dijaloga između Raula Castra i njegovog režima i Kubanaca kako bi im se omogućilo da se slobodno izražavaju i da, na kraju krajeva, slobodno biraju svoje lidere na slobodnim i poštenim izborima.“
Manuel Cuesta Morua, jedan od opozicionih aktvista, vjeruje da su Kubanci spremni za takav dijalog.
”Vjerujem da postoji novi način razmišljanja, psihološki kao i intelektualni. Vjerujem da će građani sada biti spremniji da podrže zahtjeve političke opozicije, zahtjeve za demokratskim, političkim i ekonomskim promjenama na Kubi.“
Ulogu Fidela Castra kao oštrog kritičara SAD preuzeo je predsjednik Venecuele Hugo Chavez. Dobar prijatelj s Fidelom Castrom, Chavez želi preuzeti Castrovu ulogu vođe anti-američke ljevice u Latinskoj Americi. Sa svoje strane, Raul Castro za sada i do sada nije pokazao nikakvu želju da krene stopama svog brata u isticanju Kube kao prominentnog faktora na međunarodnoj sceni.