Slovenija je postala prva bivša komunistička zemlja i nova članica EU koja je stigla na čelo EU. Od prvog januara 2008. godine, Slovenija predsjedava EU i to u godini u kojoj će Kosovo, po svemu sudeći biti jedno od ključnih pitanja kojima će se baviti zajednica 27 evropskih država. Iz Pariza o tome za Glas Amerike izvještava Lisa Bryant.
Tokom nedavne pres konferencije u Briselu, ministar vanjskih poslova Slovenije Dimitrij Rupel je ukazao na seriju pitanja kojima se njegova zemlja namjerava baviti tokom šestomjesečnog predsjedavanja Evropskom Unijom, koje završava 30-tog juna. Medju njima je podsticanje ratifikacije novih sporazuma EU, borba protiv globalnog zagrijavanja i rad na boljem povezivanju 27 članica Unije.
To uključuje traženje zajedničkog stajališta EU o konačnom statusu Kosova, koje je kao i Slovenija bilo dio nekedašnje Jugoslavije.
U vezi Kosova, koje želi da proglasi neovisnost, Rupel kaže da postoji odredjeni proces koji se ne može okrenuti nazad. On kaže da pitanje članstva Srbije u EU treba biti razmatrano odvojeno od pitanja neovisnosti Kosova i da će Slovenija nastojati da se prevazidju razlike medju članicama EU oko kosovskog pitanja.
Kosovski lideri kažu da će proglasiti neovisnost u suradnji sa Sjedinjenim Državama i EU, ali nekoliko članica EU se tome protive, plašeći se da bi to moglo podstaći druge separatističke grupe bliže vlastitom domu.
Slovenija se smatra uspješnom pričom zemlje iz bivšeg komunističkog bloka, i 12 novih država koje su se pridružile EU 2004. godine. Slovenija je neovisnost od Jugoslavije stekla 1991. godine, a prije četiri godine se pridružila NATO savezu i EU, postajući prva država iz sastava bivše Jugoslavije kojoj je to uspjelo.
