Evropska unija je konačno došla do pitanja koje su jedni mislili da je riješeno, drugi rezolutno odbili, a treći strpljivo čekaju na ishod- kako dalje? Danas se u Briselu, po prvi put od propalih referenduma o evropskom ustavu u Francuskoj i Holandiji, pokušava na nivou šefova država ili vlada članica Unije doći do konačnog rješenja, koje će dati oblik budućem funkcionisanju evropske asocijacije država.
Kako naći balans izmedju onih koji odbijaju čak i pominjanje ustava i onih koji su ga, u sadašnjem obiku osvojili, a riječ je, ne zaboravlja se u Briselu, o većini od 18 evropskih članica?
Njemačka je tu u situaciji da sa svojim prijedlozima reduciranog ustava, kakav, u oblku pojednostavljenog sporazuma snažno podržava i nova vlast u Francuskoj, pokuša naći zajednički jezik svih članica - Najteži slučajevi su Poljska i Velika Bristanija - prva traži više glasova za sebe, dok London insistira da se što manje vlasti koncentriše u Briselu.
Ukoliko dogovor na ovom samitu uspije- a daju mu se polovične šanse, tada će naredni predsjedavajući EU, Portugal, u julu započeti formalne medjuvladine pregovore, uz nadu da bi se cijeli proces mogao okončati krajem ove jeseni.
Ovih je dana objavljeno i istraživanje koje ukazuje da Evropljani sve više vjeruju u Uniju, a čak dvije trećine njih misli da Evropi treba zajednički ustav. Najviše vjere u zajednički projekat imaju, začudo, Holandjani, koji su prije dvije godijne odbacili ustav, zatim Irci i Luksemburžanio, dok su prema EU najviše skeptični Britanci, Danci i Švedjani.
Inače, očekuje se da će, na marginama samita, ministri vanjskih poslova dvadesetsedmorice razgovarati i o Zapadnom Balkanu, posebno o zajedničkom evropskom stavu o rješavanju kosovskog pitanja. Prema posljednjim najavama, uz pozive na hitno donošenje rezolucije UN-a, bazirane na Ahtisarijevom prijedlogu, čuju se i glasovi o mogućem novom i konačnom krugu pregovora koji bi trebali okončati primjenjivim i održivim rješenjem kosovske budućnosti.
