Rusija je oštro protestirala zbog planova Sjedinjenih Država da stacioniraju elemente antiraketnog odbrambenog sistema u dvije bivše komunističke zemlje istočne Evrope. Washington tvrdi da je odbrambeni mehanizam potreban da se svi američki saveznici zaštite od moguće prijetnje sa Srednjeg Istoka, dok Moskva tvrdi da je, ustvari, Rusija na meti antiraketnog sistema. U medjuvremenu, neki analitičari ukazuju da retorika Kremlja ima za cilj suprostavljanje onome što Moskva vidi kao širenje utjecaja Zapada u ivšoj sovjetskoj interesnoj sferi.
Prilog Ivane Kuhar.
Prošle nedjelje, Češka Republika je najavila planove da udje u pregovore sa Sjedinjenim Državama oko prijedloga da se instaliraju komponente antibalističkog odbrambenog štita na njenoj teritoriji. Sjedinjene Države tvrde da štit ima za cilj zaštitu saveznika od moguće prijetnje balističkim projektilima sa Bliskog istoka, posebno od Irana. Dijelovi tog štita bili bi stacionirani u Poljskoj i Češkoj Republici kao dio šireg antibalističkog odbrambenog sistema kojeg Sjedinjene Države grade od 2002.godine.
Ruski zvaničnici oštro su protestirali zbog planova Sjedinjenih Država, tvrdeći da je sistem za presretanja projektila usmjeren protiv Rusije. Moskva je izazvala i zabrinutost u zapadnoj Evropi najavom da bi taj sistem mogao da izazove novu trku u naoružanju.
Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, Mark Pekala, odbacio je tvrdnje Kremlja kao neosnovane i rekao da je odbrambeni sistem potreban da se zaštite američki saveznici od raketnih napada otpadničkih država: Postojećim presretačima i radarima, mi smo zaštićeni od iranskih napada dugometnim projektilima. Evropa nije. Smatramo da sa Evropom dijelimo zabrinutost da Iran predstavlja prijetnju.
Pekala kaže da su tokom protekle godine američke diplomate razgovarale sa svojim ruskim kolegama o planovima Washingtona da postavi zaštitni antibalistički štit u Evropi i da je Kremlj svjestan da štit nema za cilj otkrivanje raketa koje bi eventualno došle sa ruske teritorije:
”Presretači stacionirani u Poljskoj ne bi mogli da presretnu ruske projektile. Ti presretači nisu dovoljno brzi niti su u pravoj poziciji da neutrališu ruski projektil. To je fizički nemoguće.“
Robert Nurick, dugogodišnji analitičar ruske politike, kaže da je Moskva veoma svjesna da taj sistem ne predstavlja vojnu pretnju Rusiji:
NURICK: Ne vjerujem da bilo koji ozbiljan Rus misli da će planirano stacioniranje imati bilo kakav utjecaj na njihovu nuklearnu moć.
Nurick tvrdi da oštra retorika Kremlja predstavlja pandan onome što Moskva vidi kao još jedno nastojanje Zapada da se proširi ka ruskoj granici.
NURICK :
To za njih znači da bi, ako Sjedinjene Države dobiju zeleno svjetlo istočne Evrope da postave takve vrste ograničenih postrojenja, to bio znak da će biti mnogo više toga u budućnosti, što Rusi žele već sada da spriječe.
Politički analitičar Janusz Bugajski kaže da nije iznenadjen reagovanjem Moskve. Bugajski vjeruje da je strategija Rusije da izazove i iskoristi podjele u Evropi, u nadi da će time spriječiti dalje širenje NATO-a i Evropske unije.
Mada je prihvaćen od strane nekih članica NATO-a, američki plan je izložen kritici izvjesnog broja evropskih zemalja koje ga smatraju faktorom destabilizacije. Neke evropske zemlje su suočene sa velikim protivljenjem svoje javnosti.
Nedavno sprovedena anketa javnog mnijenja u Njemačkoj ukazuje da se 72 posto ispitanih protivi tog sistema i da 49 posto Nijemaca Sjedinjene Države smatra opasnijim od Irana.
Pomoćnik američkog državnog sekretara Daniel Fried smatra da se tom javnom debatom ignoriše neposredna i velika ranjivost nezaštićene Njemačke u slučaju neke raketne prijetnje.
FRIED:
Znam za te ankete. Medjutim, pitam se koliko bi se ugodno Njemačka osjećala u samo bilateralnom sigurnosnom suočenju sa Iranom? Ne vjerujem da mnogi ljudi koji tako kažu, zbilja to i misle.
Američko Ministarstvo odbrane planira da 2008. započne izgradnju raketnog odbrambenog sistema koji bi trebalo da bude operativan 2013. godine.
