Bosanskohercegovački građani i izborni zvaničnici zaslužuju čestitke zbog načina na koji su izbori organizirani. Mnogi su sada fokusirani na končan ishod glasanja i šta to može značiti za budućnost BiH, posebno u smislu što su politička gledišta nekih od pobjednika udaljena. Može biti da se BiH suočava sa trnovitim putem, ali isto tako BiH može biti bolja zemlja nakon ovih izbora- u razgovoru sa Mirelom Bruk za Glas Amerike kaže Robert Hand, iz Helsinškog komiteta za ljudska prava američkog Kongresa.
HAND: Ono što moramo vidjeti je da li se političatri iz RS i Fedreacije BiH mogu odmaći od izborne retorike ka praktičnim pitanjima djelotvornog upravljanja BiH i usmjeravanju zemlje prema Evropi. To ostaje da se vidi, moramo biti oprezni, ali isto tako smatram da im moramo dati šansu kako bi smo vidjeli šta oni mogu postići.
VOA: Kada ste kazali da se BiH možda suočava sa trnovitim putem, na šta ste konkretno mislili?
HAND: Mislim da je najveće pitanje za BiH pitanje ustavnih promjena. Prvobitne kritike međunarodnih promatrača po pitanju izbora su se ticale stvari koje nisu greška BiH, koje su BiH bile nametnute Daytonskim sporauzmom i Ustavom u smislu etničkog balansiranja i politike, kao i složensoti izbornog procesa. Sada se postavlja pitanje da li se o paketu ustavnih promjena može ponovo razgovarati i postići dogovor. Moje mišljenje je da bi ovaj paket, koji prošle godine nije usvojen, bio pozitivan korak dalje za BiH. Pitanje oko kojeg će se diskutirati je i pitanje ovlasti entiteta, a to pitanje je izbjegnuto tokom razgovora o paketu ustavnih promjena. Da li se oko toga ove godine može postići dogovor, to ne znam, ali znam da neću procjenjivati političare u odnosu na ono što kažu, već u odnosu na ono što urade. To je izazov sa kojima se oni moraju suočiti.
VOA: Gospdoin Hand komentira i sastav novog Predsjedništva BiH.
HAND: Na neki način osvježavajuće je vidjeti da imamo ovakan sastav u Predsjendištvu, radije nego iste, na etnicitetu zasnovane stranke koje skoro od Daytona predstavljaju BiH Predsjedništvo kao i u godinama koje su prethodile sukobu. Bit će interesantno vidjeti kako će ono funkcionirati. Ono može biti vrlo podijeljeno, dok bi čak i iz te podijeljenosti mogli naći zajednički jezik. Mislim da bi bilo vrlo negativno ako bi fokus i dalje bio na referendumu u RS. Iskreno, mislim da je to nemoguće i da referendum nema smisla. S druge strane Silajdžić treba razumjeti da je potrebno pridobiti Srbe za ono što on želi postići. U odnosu na sukob u BiH, sve što se radilo nije se samo radilo u korist Bošnjaka, već u korist multietničke države BiH. Ukoliko u to zaista vjerujete, onda morate pridobiti Bosanske Srbe što je izazov sa kojim se on mora suočiti. Što se tiče Komšića, mislim da on treba pokazati da istinski može postići neke stvari tako da hrvatska populacija kaže da on zastupa njihove interese. Želim mu puno sreće u tome i siguran sam da dosta ljudi kaže da on ne zastupa njihove interese i slično. Međutim, on je pobijedio i on zaslužuje šansu i za nadati se da će uspjeti. Možda će on postait posrednik između dvije strane, ostaje da se vidi.
