Narednog mjeseca će zvanični Brisel imati dovršen izvještaj o tome do koje tačke su stigle reforme u BiH i koliko je zemlja spremna za zaključenje Sprorazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Medjutim, sudeći prema onome sa čime se otišlo na ljetnju pauzu, Sarajevo se treba nadati negativnim preporukama za skoro zaključenje prvog ugovornog odnosa sa Briselom.
U priči o približavanju BiH europskim integracijama, na jednoj strani su želje, a na drugoj činjenice koje ne iu u prilog očekivanjima da bi se pregovori sa Briselom mogli okončati do kraja ove godine i tako načiniti značajan iskorak prema kandidatskom statusu. U Briselu se pominje cijeli niz "otežavajućih okolnosti"- nedovršena saradnja sa Hagom, blokirana reforma policije, neprovedene ustavne reforme. Čak su i oni skloniji bh strani, poput evropskih parlamentaraca, uvjereni da zemlja nema šanse za zaključenje pregovora do kraja ove godine.
Šef delegacije za Jugoistoccnu Evropu Evropskog parlamenta, Doris Pack:
"Ko kaže da će se pregovori okončati do kraja godine? To nije moguće! Zato što je još mnogo stvari koje treba ispuniti, posebno, tu je situacija gdje još uvijek nema pune saradnje sa Hagom a sve dok Mladić i Karadžić nisu pred sudom, pomirenje je teško ostvariti. Na drugoj strani su praktični problemi: BiH, kao država nije funkcionalna u pravom smislu te rijči- bolje je nego što je bilo prije pet ili deset godina, ali još je uvijek mnogo problema, dvostrukih ili trostrukih institucija. Zato mislim da se zemlja mora istinski reorganizovati. Dayton je bio dobar za vrijeme neposredno nakon rata, ali danas se moramo suočiti sa novom situacijom- kako može funkcionisati mala zemlja sa stotinama parlamentaraca, stotinama ministara? Sve košta, a novca nema, a i ako ga ima, treba ga iskoritistiti za stvaranje novih radnih mjesta. Dakle, kako može takva zemlja da se približava EU? I naša je greška što nismo ljude u regionu naveli da se ozbiljnije vrate pitanju Daytona. Evropski parlament je učinio svoje, ali mislim da to pitanje nisu shvatili dovoljno ozbiljno u Vijeću ministara i Evropskoj komisiji, jer je riječ o velikoj prepreci ne samo zaključenju pregovora, već i njihovom nastavku".
Iz Brisela se poručuje da se odmah nakon izbora bh lideri moraju pozabaviti ustavnim reformama, dok se, kada je u pitanju reforma policije, insistira na konkretnim koracima koji se moraju poduzeti već ovih dana, ukoliko se želi pozitivna ocjena u izvještaju Komisije, koji se zaključuje u septembru, a koji donosi mišljenje o tome da li je BiH sposobna da zaključi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
Takvu je poruku Sarajevu je pred ljetnju pauzu uputio i evropski komesar za proširenje, Olli Rehn, ostavljajući bh političkim liderima da tokom godišnjih odmora o njoj razmišljaju, posebno u svjetlu ostvarivosti političkih planova u skoroj budućnosti.
Komesar za proširenje EU, Olli Rehn:
" Posebno naglašavam policijske reforme koje su od ključne važnosti za stanovnike BiH, koji imaju pravo da imaju funkcionalan policijski sistem, vladavinu zakona, da budu zaštićeni i da imaju efikasne policijske snage, organizovane na načelima službe, umjesto načela politike. Na žalost, ne vidimo progres u policijskim reformama, a to je poruka koju upućujem posebno RS koja je ranije pristala na načela refome. Biću jasan- oni koji blokiraju policijske reforme, blokiraju u isto vrijeme i put BiH prema Evropskoj uniji, čiji prvi kamen-temeljac je zaključenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju".
