Trenutno, nije vrijeme od kojega treba očekivati značajnije pomake zapadnog Balkana prema željenom članstvu u Evropskoj uniji. Njeni lideri, okupljeni u Briselu, bavili su se protekla dva dana, uglavnom, unutrašnjim problemima funkcionisanja, ili bolje, nefunkcionisanja evropske asocijacije država.
Nastoji se, u prvom redu, zaključiti posao "kod kuće" a kada su u pitanju evropske perspektive Bosne i Hercegovine i Bakana, evropski zvaničnici se vraćaju na zaključke sa neformanog sastanka ministara vanjskih poslova u Salcburgu i obećanu evropsku budućnost za Zapadni Balkan.
Medjutim, region mora da nauči da živi uz novu kategoriju proširenja - "kapacitet apsorbcije", mogućnost i pravo da članice Unije same prosude o tome kada i u kolikoj mjeri su sposobne za prijem novih članova evropske "porodice".
Sa druge strane, zavisno od razvoja, ispunjavanja evropskih standarda i provodjenja ukupnih reformi, analiziraće se svaka od država, te će zvanični Brisel, "od slučaja do slučaja" odlučivati o sudbini aplikacija koje dolaze sa Balkana.
U tom se svjetlu danas, nakon zaključenja proljetnog samita EU, gleda i na budući oblik vanjskih granica Unije.
Utisak izvještača je da bi se zvaničnici, u situaciji teških i neizvjesnih iskušenja poput usporenog ekonomskog rasta, nezaposlenosti, protekcionizma, najradije odrekli obećanja datog Balkanu prije tri godine u Solunu. Kako ih od toga odgovara politička ozbiljnost i komesar za proširenje, Olli Rehn, razmatraće se, mada nevoljko, aplikacije balkanskih država, s tim, što će se, kako je više puta jasno najavljeno, tražiti "dlaka u jajetu", i gdje god za to bude mogućosti, potezati argument "ograničene mogućosti apsorbcije".
